Razlika između verzija stranice "Brdovec"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m interwiki
No edit summary
Red 1:
{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija općina u Hrvatskoj
|općina = {{STRANICA}}
|županija = Zagrebačka županija
|grb = {{STRANICA}}Brdovec (grb).gif
|središte općine = {{STRANICA}}
|površina = 37,6
Line 78 ⟶ 77:
== Znamenitosti ==
 
*'''Crkva Sv. Vida,''' – spominje se [[1334]]. godine kao župna crkva, [[barok]]izirana je u [[18. vijek]]u, očuvan inventar barokni oltar iz [[1776]]. godine i slike iz istog perioda. Sačuvan je zvonik s puškarnicama i južni prigrađeni dio osobitoposebno debelih zidova, odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u doba provala [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Uz crkvu je u 18. vijeku prigrađena kružna kapela Sv. Barbare, U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] vrlo rijedak primjer kružne građevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o rudnicima galenita francuskog grofa Cariona u podnožju zapadnih obronaka [[Medvednica|Medvenice]] u [[Bistra|Bistri]] i zaštitnicom rudara Sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.
 
*'''Dvorac Januševec,''' - predstavlja najviši domet [[klasicizam|klasicističke]] [[arhitektura|arhitekture]] u Hrvatskoj. Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskršću ceste Zaprešić - [[Harmica]] i ceste za [[Marija Gorica|Mariju Goricu]]. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao [[Bartolomej Felbinger]], jedan od najpoznatijih graditelja 19. vijeka u Zagrebu i okoliciokolini. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko [[1830]]. godine za baruna [[Josip Vrkljan|Josipa Vrkljana]] (Werklein), a [[1845]]. godine dvorac je kupio [[Francuska|francuski]] grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva rata Manfred Sternberg. Od [[1947]]. do [[1989]]. godine dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Državnog [[arhiv|arhiva]] Hrvatske.
 
*'''Dvorac Laduč,''' - dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. vijeka kada je postojala plemićka [[kurija]]. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. vijeka na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta porodica je zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. vijeku. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.