Razlika između izmjena na stranici "Džafer es-Sadik"

Dodano 1.609 bajtova ,  prije 13 godina
m
dorada članka
m (dorada članka)
'''Džafer es-Sadik''' ''(Abū ʿAbd Allāh Dschaʿfar ibn Muhammad as-Sādiq)'', potomak poslanika [[Muhammed]]a. Poznati učenjak vjerskih nauka, uključujući i misticizam. Također se tradicionalno smatra i pročelnikom takvih kozmoloških i tajnih nauka kao što je alhemija. Imao je kružok studenata u [[Medina|Medini]], a dva osnivača sunnijskih pravnih škola, [[Malik ibn Enes]] i [[Ebu Hanifa]], su pred njim studirali. Duodecimalne ši'ije ga smatraju osnivačem njihove pravne škole koja se po njemu nazova ''Džaferijska''.
 
Duodecimalne ši'ije smatraju da je [[Muhammed|Poslanik]] imao nasljednike koji su trebali preuzeti njegovu funkciju, u posrednika između čovjeka i Boga. Ovi nasljednici-posrednici, poznati kao Imami, bili su potomci Alije ibn Ebi-Taliba. Prema ši'ijama, Džafer je šesti Imam. Doktrina imameta drži da se ta funkcija prenosi oporukom. Otuda, kaže se, Džafer je imenovao svog najstarijeg sina [[Ismail ibn Džafer|Ismaila]] kao imama da ga naslijedi. Onda je, stoji dalje, on povukao svoju oporuku u korist svog trećeg sina [[Musa el-Kazim|Musaa el-Kazima]], nakon što je Abdullah, njegov drugi sin, umro bez djece. Oni koji su, unatoč tome, odabrali sa slijede Ismaila i njegovog sina postali su sedmoimamijske ši'ije (''[[seb'ije]]''), koje su se održale do današnjeg dana kao Ismailije. Oni koji su se odlučili da slijede Musaa el-Kazima postali su duodecimalne ši'ije (''isna 'ašerijje'').
 
Džafer je veoma važna figura u razvoju ši'izma. Prije njega, pokret je poglavito imao posebnu političku prirodu sa imamima koji su više bili oslonačke tačke otpora [[Emevije|Emevijama]] i kao fokus rivalskim težnjama. Nakon njega, pokret se transformrao pod utjecajem razvoja novih religijskih prilika kojima je on bio glasogovornik i autoritativni utemeljitelj. Ovo je kondiciralo sa uplivom, ustvari, heterodoksnih doktrina seb'ija u islam što će kasnije biti iskistalizirano i poznato kao [[Ismailizam|ismailizam]].
 
U skladu sa tradicijom koja drži da je on izvorište ezoterijskih doktrina, drugo pored samog imama [[Alija ibn Ebu-Talib|Alije]], ši'ije tvrde da je Džafer posjedovao knjigu tajnog znanja [[Kitabul-džefr]] koja je bila poznata samo članovima poslanikove porodice.
 
Bez imalo potpadanja pod ovakve utjecaje, ili prihvatanja ovakvih doktrina i uloge koju je Džafer imao za ši'izam, on se unatoč svemu ovome smatra vilikim sufijom od sunnujskih mistika, a pojavljuje se značajnim [[silsila]]ma ili inicijacijskim lancima sufijskih redova.
 
 
== Također pogledajte ==
 
*[[Ismailizam]]
*[[Kitabul-džefr]]
*[[Seb'ije]]
*[[Ši'izam]]
 
[[Kategorija:Muslimani]]
<!-- interwiki -->
[[ar:جعفر الصادق]]
[[de:Dschaʿfar as-Sādiq]]
[[en:Ja'far al-Sadiq]]
[[es:Ya`far as-Sadiq]]
[[fa:جعفر پسر محمد (صادق)]]
[[fr:Jafar as-Sadiq]]
[[he:ג'עפר א-צאדק]]
[[ja:ジャアファル・サーディク]]
[[nl:Jafer Sadiq]]
[[tr:İmam Cafer-i Sadık]]
[[ur:جعفر صادق علیہ السلام]]
2.270

izmjena