Razlika između verzija stranice "Svijest"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odlican clanak |
No edit summary |
||
Red 40:
==Kvalitativni poremećaji svijesti==
Karakteriše se smetenošću, zbunjenošću, neprepoznavanjem osoba i predmeta u svojoj okolini, bolesnik često zaluta, kao da nešto traži, neshvata situaciju, rasuđivanje je poremećeno, sugestibilan, nesiguran, labilnog afekta, vidi razne scene koje se odvijaju kao u snu (oneiros – san), verbalizira nesistematizirane ideje odnosa prolaznog karaktera, nesigurne orijentacije u vremenu, prostoru i prema drugim osobama.
Spoljašnji aspekt bolesnika je upadljiv, sa zbunjenim i zaplašenim izrazom lica. Osjeća se izgubljenim, stalno zapitkuje šta se dešava, gdje se nalazi. Karakteristično je prisustvo straha, koji može biti jako izražen i zavisi od trenutnog afektivnog stanja. Obično nema halicinacija, ponekad se javljaju iluzije.
Oštećena je aktivna pažnja kao i njeno održavanje (tenacitet). Također, poremećeno je pamćenje, te je prisutna nepotpuna amnezija i pogrešno sjećanje za događaje u toku konfuzno-oneroidnog stanja.
Oštećenja navedenih psihičkih funkcija neminovno dovode do poremećaja mišljenja sa nemogućnošću usmjeravanja i održavanja misaonog toka ka željenom cilju, govor je nepovezan, teme se brzo mijenjaju.
Bolesnik može biti pospan ili imati nesanicu sa inverzijom sna, tako da danju spava a noću je budan.
U zavisnosti od afekta izmjenjena je psihomotorna aktivnost, od snižene aktivnosti, pa do jake uznemirenosti.
Ovo stanje se pored akutne stresne reakcije javlja kod organskih oštećenja CNS-a (nakon trauma, intoksikacija, infekcija, vaskularnih obljenja, hipoksija sa uvodom u delirijum).
=== Delirantno stanje ===
[[Category:Medicita]]▼
U delirijumu prisutna je dezorijentisanost u svim pravcima, jedino kod alkoholnog delirijuma očuvana je orijentacija prema sebi (autopsihička orijentacija). Prvo dolazi do oštećenja orijentacije u vremenu, potom u prostoru, pa prema drugim ličnostima i na kraju prema sebi.
Drugi osnovni simptom delirijuma je prisustvo čulnih obmana, i to iluzija i vizuelnih i taktilnih (haptičnih) halucinacija, dok su ostali vidovi halucinacija rijetki.
Aktivna pažnja je oštećena ili ne postoji (tenacitet pažnje nedostaje), tako da je nemoguće aktivno usmjeravanje i održavanje pažnje.
Mišljenje je također, poremećeno i to po formi i po sadržaju. Misaoni tok je usporen ili rijeđe ubrzan, govor je nepovezan (inkoherentno mišljenje), mogu se javiti paranoidne ideje proganjanja. Pamćenje je oštećeno, te se za vrijeme pomućenja svijesti javlja djelimična ili potpuna amnezija. Afektivni poremećaji se ispoljavaju u vidu izrazitog straha, koji se pojačava u večernjim satima i noću sa doživljavanjem vidnih halucinacija zastrašujućeg i pretećeg karaktera: bolesnik vidi strašne nemani, životinje koje se ustremljuju na njega, vidi sitne životinjice koje se uvlače pod kožu, gamižu (taktilne halucinacije), od predmeta i osoba u svojoj okolini «prepoznaje» razna strašna bića koja ga napadaju (iluzije). Bolesnik je u jakom psihomotornom nemiru, preplavljen strahom, i predstavlja opasnost po sebe i okolinu, tako da je hospitalizacija obavezna. Zbog straha plaši se da zaspi, a ako se to desi, budi se zbog strašnih košmarnih snova. Navedene afektivne reakcije dovode do tahikardije, povišenog krvnog pritiska, znojenja, drhtanja, proširenih zjenica, crvenog lica. Kod alkoholnog delirijuma tjelesna temperatura je visoka sa profuznim znojenjem, pa je od ruskih autora nazvana «bijela groznica».
Delirijum obično nastaje postepeno, javlja se kod endogenih i egzogenih intoksikacija, trauma, infekcija, arterioskleroze krvnih sudova centralnog nervnog sistema.
=== Sumračno stanje ===
To je stanje koje se karakteriše suženjem polja svijesti. Nastaje naglo i traje nekoliko minuta do nekoliko dana i prestaje naglo, kako je i nastalo. Unutrašnja povezanost psihičkih funkcija je očuvana i veća je nego kod delirijuma. Za okolinu bolesnik ne mora biti upadljiv, može da obavlja različite prostije poslove, da sklapa poznanstva, da putuje. Međutim, pažljivim posmatranjem može se primjetiti da je osoba uplašenog, zbunjenog i čudnog izraza lica, pogrešno prepoznaje osobe u svojoj okolini, ponaša se neprimjereno. Bolesnik nije svjestan šta radi i zašto baš to radi, nije svjestan sebe i svojih aktivnosti. Očuvana je samo predmetna svijest, dok svjesnost o «vlastitiom ja» nedostaje. Potpuno je dezorijentisan, pamćenje je oštećeno i za vrijeme sumračnog stanja postoji potpuna amnezija. Može da doživljava zastrašujuće obmane čula (iluzije i halucinacije), kada postaje uznemiren i opasan po sebe i okolinu. Tada se ovo sumračno stanje ponekad naziva ''dezorijentisano sumračno stanje'', za razliku od ''orijentisanog'', gdje nema čulnih obmana i psihomotorne uznemirenosti.
Sumračno stanje je najčešće organske prirode (epilepsija, oštećenja mozga raznim reagensima). Javlja se i kod psihički uslovljenih stanja, kao npr. kod jakog afekta, kada dolazi do kratkotrajnog suženja svijesti, zatim kod disocijativnih (konverzivnih, histeričnih) stanja.
=== Somnabulizam (mjesečarstvo) ===
U toku sna dolazi do aktiviranja motorike, dok se svijest i dalje nalazi u stanju sna. Tada dijete (rijetko odrasle osobe) ustaju u snu, hodaju ili obavljaju neke radnje.
U ovom stanju dolazi do razdvajanja (disocijacije) motorike od svijesti, tako da je motorička aktivnost budna, a mozak spava, odnosno svijest je u stanju sna. Mjesečarsto se javlja kod epilepsija i kod disocijativnih neuroza, kada ima neko simbolično značenje (način ustajanja, hodanja, obavljanja radnji).
=== Fuge === (bjekstva)
(..nastavlja se..)
=== Hipnotičko stanje ===
=== Automatizmi i automatska ponašanja ===
| |||