Razlika između verzija stranice "Francuska revolucija"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2:
== Francuska pred revoluciju ==
Osamdesetih godina XVIII stoljeća [[Francuska]] je ušla u duboku krizu. Razvoj proizvodnih snaga dosao je u direkni sukob sa apsolutističko-feudalnim poretkom. Manufaktura je pretvorena u industriju, brodarstvo raspolaže cijelim flotama. Banke se množe, kapital se grupiše u akcionarska društva. Filozofi, književnici svojim shvatanjima o jednakosti, slobodi, bratstvu, naciji, religiji, humanizmu, podržavali su postojeci režim, a u narod je sve dublje prodirala misao o jednakosti ljudi.
Buržoazija je raspolagala najvećim dijelom francuskog bogatstva, ali nije imala političku vlast koju je imalo privilegovano plemstvo i svećenstvo. Glavni protivnik rezimarežima bila je buržoazija, ali i neki slojevi privilegovanih stalezastaleža (plemstvo i stanovnistvosvećenstvo). Kralj je bio apsolutni vladar, ali je njegov uticaj na vlast u zemlji bio ogranicenograničen. I pored privrednog prosperiteta bile su potrebne korijenite reforme, prije svega oporezovati plemstvo i svestenstvosvećenstvo. Reforme se ne sprovode stošto izaziva demonstracije, bune, nemire.
Ministar finansija Neker trazi od kralja "saziv drzavnihdržavnih stalezastaleža" u kojem ceće trecitreći stalezstalež imati isti broj poslanika kao predhodna dva (plemstvo i svestenstvosvećenstvo). Kralj prihvata zahtjev i [[1789]]. godine objavljeno je sazivanje drzavnihdržavnih stalezastaleža i nacinnačin izbora predstavnika za njih.
 
== Ekonomski i društveni odnosi ==
U vrijeme kada je Engleska dozivljavaladoživljavala industrijsku revoluciju, Francuska je bila preteznopretežno agrarna zemlja. Od oko 25 miliona stanovnika samo dva miliona nisu pripadala seljastvu.Francuska je u drugoj polovnin XVIII vjeka bila feudalno-apsoluticticka drzava. Postojanje feudalnih prava na zemlju sputavalo je razvoj zemljoradnje i industrije. Drustvo se u Francuskoj dijelilo u tri staleza:svestenstvo, plemstvo i treci stalez.
Svestenstvo je imalo veliki uticaj u drustvu i ubiralo je znatne prihode sa crkvenih imanja, ali nije bilo jedinstveno po sastavu i poreklu. Privilegovani polozaj uzivalo je vise svestenstvo - plemickog porjekla, dok je nize svestenstvo imalo skromne prihode,pa je po polozaju bilo blize pripadnicima treceg staleza nego visem svestenstvu.
Plemstvo je bilo drugi privilegovani stalez u Francuskoj i sa svestenstvom je cinilo aristokratski deo francuskog drustva. Ekonomski polozaj plemstva obezbedjivali su feudaleni zemljisni posedi. Aristokratski deo drustva ubirao je prihode i od brojnih drzavnih sluzbi i penzija koje je kralj dijelio svestenstvu i plemstvu kao vladajucim stalezima.Nize plemstvo je, po svom ekonmskom polozaju i ugledu u drustvu, bilo znatno ispod visokog plemstva,ali je i ono ljubomorno cuvalo svoja feudalna prava.