Razlika između verzija stranice "Dinastija Qing"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 3:
 
 
U prvoj polovini 17. stoljeća dinastija Ming gubi kontrolu nad carstvom , otvara se prostor za vojni prodor MandzuracaMandžuraca koji su uspostavili kontrolu nad Kinom i osnovali dinastiju Qing. Međutim, vojna pobeda nad narodom Han nije rješilariješila problem kako i na koji način vladati Kinom. Superiornost kineske kulture u odnosu na kulturu osvajača učinila je da carevi Kang Xi i Zong Zheng prihvate konfučijansko nasljeđe i da na tim osnovama razvijaju kinesko društvo. Kina je od 1644. potčinjena vlasti mandzurske dinastije Qing. MandzurciMandžurci su vodili vještu politiku i samo tako su i mogli da se održe. Usvojili su kineske običaje i njihovu tradiciju, zaveli jednakost Kineza i MandzuracaMandžuraca u visokim vladinim zvanjima, prepustili Kinezima čitavu opštinskuopćinsku upravu i veći dio pokrajinske administracije. Ponašali su se kao da nastavljaju djelo kineskih dinastija i usjpeli su za sebe da vežu većinu kineskih intelektualaca. Od kraja 18. stoljeća počinju da se javljaju znaci opadanja mandzurskemandžurske dinastije, tajna društva organizuju pobune koje su sve češće.
 
 
 
Kineska politička doktrina zasnovana na Konfučijevim načelima uči da vlast i odgovornost treba da budu sjedinjene. Car dobija svoj mandat od Boga tako da je njegova vlast apsolutna. U naknadu za to njegvanjegova je dužnost da održava društveni poredak. Ukoliko ne usjpevauspijeva da izbjegne nered pobuna je opravdana, ali ne i zakonita. Svako ministarstvo "kolegij" , a ima ih 6 se sastoji od 2dva predsednikapredsjednika, 1jednog kneza i 2dva podpredsednikapodpredsjednika. Ali oni ne upravljaju krupnim poslovima. Bitne odluke DrzavniDržavni savjet predlazepredlaže vladaru. DrzavniDržavni savjet se sastoji od 5pet lica koja se biraju među predsejdnicimapredsjednicima ili podpredsjednicima ministrastva. Dinastija je pored DrzavnogDržavnog savjeta zadrzalazadržala i Veliki sekreterijat. ZadrzalaZadržala je Cenzorat čiji su članovi Kinezi ili MandzurciMandžurci koji su ukazivali na propuste ili grješke ministara ili činovnika. Dešavalo se da svoje primedbe upute i caru.
 
 
 
Kina je bila podeljenapodijeljena na 18 provincija u kojim guverner ima široku inicijativu. On je ponekad potčinjen vicekralju pod čijom su vlašću okupljene 2dvije ili 3tri provincije. Centralna vlast se ne mješamiješa u život provincija. Ovakav sistem dozvoljava pretjeranu nezavisnost guvernera. Provincije su podeljenepodijeljene na okruge i srezove. Na njihovom čelu se nalaze činovnici koje imenuje vlada. Na selima se sačuvala autonomija, starješina sela imenuju starešinestarješine porodica koji sačinjavaju opštinsku skupštinu, a njega postavlja šef sreza.
 
 
Postoji i mandzurskamandžurska vojska koja je grupisana u čete i stegove. BrojilaBrojala je 300 000 ljudi, trećina se nalazila u oblasti oko Pekinga, a ostali su razmješteni po garnizonima koji su bili postavljeni u 11 provincija. Svaka provincija je imala svoju miliciju pod zapovjedništvom guvernera. To su trupe koje se nazivaju "Zeleni steg" i brojale su do 400 000 ljudi do 1840. godine. Ni mandzurskamandžurska vojska ni milicija ne predstavljaju ozbiljnu vojnu snagu. Nedovoljno naoružanje im ne dozvoljava da izdrže borbu sa evropskim silama.
 
Visinu poreza koji treba da plati svaka provincija određuje vlada: zemljišni porez srazmjerno godišnjem proizvodu zemlje, solarina, desetak naplaćivan u naturi. Međutim, dohodak od tih poreza namenjennamjenjen je za rashode same provincije. Samo su pojedine bogate provincije morale da uplaćuju dohodak u zajednički fond koji se posle djelidijeli u siromašnije provincije.
 
Društvena struktura nije olakšavala vladinu djelatnost. 4/5 stanovnika su seljaci koji najčešće raspolažu samo malim dijelom zemlje. Po gradovima zivežive i mnogobrojne zanatlije koje uspjevaju da proizvedu predmete potrebne za svakodnevni život ali i umjetnička djela. Trgovci imaju važnu ulogu pogotovo za unutrašnju razmjenu gde rječni saobraćaj nadoknadjujenadoknađuje nedostatak puteva, mada oni nemaju društvenog uticaja.
 
Trgovci i zanatlije su organizovani u gilde. Seljaci su često okupljeni u udruženja radi štićenja i održavanja brana. Gilde i udruženja se organizuju dobrovoljno i prilično su ravnodušni prema političkim i nacionalnim pitanjima.
 
Plemstvo postoji. Postoje 2dvije kategorije plemića:
Prvo plemstvo je "carski rod". Muški potomci prvog mandzurskogmandžurskog cara, primaju godišnju penziju, ali nemaju pravo da vrše javnu funkciju, rijetko imaju polozaje u vladi zbog spletki. MandzurskoMandžursko plemstvo je dvorsko plemstvo povezaonopovezano krvnim vezama. Ljudi iz ovog roda do 9 .devetog koljena imaju titule prinčeva.
 
Drugo plemstvo je "careva tvorevina". Kao nagradu za vojne i građanske usluge car najčešće daruje titule (najveća je vovjodska) koje povlače dodeljivanjedodjeljivanje zemlje i penzije. Ti plemići ne čine stalež i ne posedujuposjeduju plemićke povlastice.
 
 
 
Postoji jedna klasa kojoj ni jedna u svijetu nije slična a to je klasa učenih. Ona se odabira putem ispita. Konkursi dozvoljavaju da se među učenima odrede oni koji će obavljati sudske i upravne funkcije. To odabiranje ima demokratski izgled. Sistem ispita ostao je do 19. stoljeća onakav kako je zaveden u 7. stoljeću. Rasprava o filozofskoj temi uzetoj iz kineskih klasika, građenje stihova i lepolijepo pisanje su bitni delovidijelovi ispita. Prirodne nauke nisu nikako zastupljene među predmetima za ispitni konkurs. Kada se kandidatima da da napišu istorijski ogled rečriječ je o kineskoj historiji. Vlada, iako se ne bavi organizovanjem nastave, pridaje veliku važnost ispitnim pitanjima. Klasa činovnika koje Evropljani nazivaju "mandarini" ostaje privržena kineskim tradicionalnim shvatanjima. Oni se trude da održe tradiciju.