Razlika između verzija stranice "Pan (mitologija)"

'''Pan''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Παν''', ''Pan'') [[bog]] je pastira, stada, njiva, šuma, polja odnosno "paše i stoke", njihov zaštitnik i zaštitnik lovaca, stoga ga se naziva i zaštitnikom prirode. Osim toga ljubitelj je glazbe i najbolji plesač među bogovima. Pan je sin [[Nimfa|nimfe]] Driope i boga [[Hermes]]a, a katkad ga se smatra [[Zeus]]ovim sinom. Panov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Faun]].

 

 

Pan je prikazivan s [[koza|kozjim]] stražnjim nogama i rogovima, ima ljudsku glavu i torzo, kozji rep, [[jarac|jarčeve]] uši i bradu, a cijelo mu je tijelo bilo prekriveno dlakama. Pana se često opisuje kao polučovjeka i polujarca.

U likovnoj umjetnosti Pan je često predstavljan, posebno na slikanim posudama i reljefima, i to kako igra u društvu [[nimfa]] ili kako ih progoni.

 

 

Uvođenje Panova kulta u [[Atena (država)|Ateni]] na primjer ima povijesnu potvrdu u poznatom događaju iz kojeg se vidi koliko su Grci vjerovali u svoje mitove. Prije [[Bitka kod Maratona|maratonske bitke]] Atenjani su poslali [[Filipid]]a da otrči u [[Sparta|Spartu]] i zatraži pomoć, no Filipid je na putu susreo Pana. Za Pana je rečeno u [[himna|himni]] u [[Hermes]]ovu čast da je imao kozje noge, dva roga, bio bučan i nasmijan, što ukazuje na to da je Hermes bio poprimio obličje ne smrtnika nego jarca. Križanci poput Pana, ili su odraz zbrke slojeva ili preobrazbe kralja u svetu životinju. Čini se da je Pan zapravo primitivniji oblik onoga arkadijskog boga stada od koga se razvio i Hermes. Pan je jedino božanstvo za koje se vjerovalo da je smrtan.

Kad je, za vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]], [[egipat]]ski Tamus plovio prema [[Italija|Italiji]], tri puta čuo je glas koji mu je naložio da poruči svima da je veliki Pan mrtav. Zbog toga je u srednjem vjeku, u raznim teološkim razmatranjima, taj veliki Pan izjednačen sa [[Sotona|Sotonom]] ili [[Krist]]om. Njegov se kult proširio po cijelom grčkom tlu jer se vjerovalo da je pomogao [[Atena (država)|Atenjanima]] da pobjede na [[Maraton]]u.

 

 

[[Slika:Vrubel pan.jpg|mini|lijevo|170p|[[Mihail Vrubelj]]: Pan<small>, [[1899.]]</small>]]

 

 

Dok je [[Hermes]] čuvao u [[Arkadija|Arkadiji]] stada nekog smrtnika, ugledao je lijepu [[Nimfa|nimfu]] Driopu, i poželio je njenu ljubav. Plod te ljubavi bilo je čudesno dijete. Već kao beba rodio se s kozjim nogama, rogat i bradat. Njegov izgled toliko je uplašio njegovu majku da ju je obuzeo dotada nezapamćen strah, pa se takav strah još i danas naziva ''panični strah''.

No, otac [[Hermes]] ostao je hladne glave, obradovao se i prihvatio sina takvog kakav je, uvio ga u [[zec|zečju ]]kožu te ga poveo sa sobom na [[Olimp]] i ponosno ga pokazao [[bog]]ovima. Na Olimpu bogovi su se toliko smijali i rugali Panovu izgledu da je nesretnik jednostavno pobjegao iz obilja i sigurnosti Olimpa u mračne i opasne [[Arkadija|arkadijske]] šume.

 

 

Provodio je veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima. Pan je, skriven od svih, odrastao u tim šumama čuvajući stada, svirao je na [[frula|fruli]] i povremeno boraveći u društvu [[satir]]a i [[nimfa|nimfi]]. Tako se i danas instrument [[Panova frula]] naziva po njemu.

[[Slika:Pan e Siringa.jpg|mini|lijevo|[[Francois Boucher]]: Pan i [[Siringa]]<small>, [[1759.]]</small>]]

 

 

Mitologija je zapamtila mnoge Panove ljubavne jade. Kada se Pan zaljubio u [[nifma|nimfu]] Pitiju, no, kada ga je vidjela, ona se od straha pretvorila u omoriku.

[[Dafnis]] je bio sin boga [[Hermes]]a i [[sicilija|sicilske]] [[nimfa|nimfe]]. Osim [[Apolon]]a, u njega se zaljubio i Pan koji ga je naučio svirati.

 

 

{{Commons|Category:Pan (mythology)|Pan}}