Razlika između verzija stranice "Rodopi"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
 
Red 47:
| bilješka =
}}
'''Rodopi''' ({{jez-bg|Родопи}}; {{jez-el|Ροδόπη}}; {{jez-tr|Rodoplar}}) su [[Planinski lanac|planinski lanac]] u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]]. Najviši vrh je [[Goljam Perelik]] sa 2.191 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i sedmi je najviši vrh [[Bugarska|Bugarske]]. Najveći dio masiva (oko 83%) se nalazi na teritoriji Bugarske a ostatak u [[Grčka|Grčkoj]].
 
Rodopi su posebno značajni po svojim kraškim područjima, dubokim kanjonima, velikim pećinama i specifično oblikovanim dijelovima reljefa, kao što je Trigradska klisura.
Red 57:
Rodopi su bili naseljeni još od [[Prahistorija|prahistorijskog]] doba što potvrđuju alati pronađeni u brojnim arheološkim nalazištima.
 
Prvi narodi za koje se pouzdano zna da su naseljavali ovo područje bili su Tračani.<ref>Iliev, J. Rhodope Mountain in Thrace according to concepts of the ancient writers. - Rhodopica, 2007, 1, p. 89 ff.</ref> Sagradili su mnoge hramove, gradove i tvrđave. Najpoznatiji grad na ovom području je grad [[Perperikon]] koji se nalazi oko 15 &nbsp;km sjeveroistočno od današnjeg grada [[Krdžali|Krdžale]]. Jedan od najznačajnijih trakijskih hramova bio je Tatul u blizini istoimenog sela. Pored toga, postoje arheološki lokaliteti u čitavoj regiji Rodopa vezani za kult [[Dionis]]a, kao što je to u slučaju trakijskog grada Perperikon.
 
== Geografija ==
 
U [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu Rodopi su dio Rilsko-rodopskog masiva, najstarije geološke formacije na Balkanskom poluostrvu.<ref>The Rilo-Rhodope massif is sometimes referred to as the Rhodope mountains alone.</ref> Rodopi se prostiru na površini od 14.735 &nbsp;km<sup>2</sup> od čega je 12.233 &nbsp;km<sup>2</sup> na teritoriji Bugarske. Najduži su planinski lanac u Bugarskoj. Lanac je dužine od oko 240 kilometara i širine od 100 do 120 kilometara, sa prosječnom nadmorskom visinom od 785 metara. Na sjeveru se planinski obronci strmo spuštaju prema Gornjotračanskoj ravnici dok se na zapadu prostiru do Avramskog prijevoja, Yundole i doline rijeke [[Mesta|Meste]]. Na jugu i istoku protežu se do obalnih ravnica [[Zapadna Trakija|grčkog dijela Trakije]]. Rodopi su složeni sistem grebena i dubokih riječnih dolina.
 
Na području Rodopa uspostavljeno je 15 rezervata, od kojih su neki pod zaštitom [[UNESCO]]-a. Planine su poznate po najvišim crnogoričnim šumama na Balkanu, blagom reljefu i bujnoj vegetaciji u zapadnim dijelovima, kao i obilju ptica grabljivica u istočnim područjima.
Red 68:
Položaj Rodopa u jugoistočnom dijelu Balkanskog poluostrva u velikoj mjeri određuje klimu područja a na istu znatan uticaj ostvaruje i hladniji zrak sa sjevera i topliji povjetarac sa [[Sredozemno more|Mediterana]].
 
Prosječna godišnja temperatura u istočnim Rodopima je 13&nbsp;°C, maksimalna količina padavina je u decembru a minimalna tokom augusta. U zapadnom dijelu Rodopa temperatura varira od 5 do 9&nbsp;°C sa padavinama koje preovladavaju ljeti.
 
Blaga klima, u kombinaciji sa drugim faktorima stvara pretpostavke za razvoja rekreativnih i turističkih aktivnosti. Odličan primjer toga je i Pamporovo odmaralište, gde mikroklima dozvoljava da se visoki sniježni pokrivač održi duži period.
 
Temperature koje se spuštaju do -15&nbsp;°C i koje su uobičajene u zimskim mjesecima utiču na činjenicu da su Rodopi najjužnije mjesto na Balkanu gdje se mogu naći vrste drveća kao što su [[Visoka smreka|visoka smreka]] i [[Bijela breza|bijela breza]].
 
== Reference ==