Razlika između verzija stranice "Uran (mitologija)"

| opis_slike = [[Aion (mitologija)|Aion]]-Uran sa [[Terra]] (grčki [[Geja (mitologija)|Geja]]) na [[mozaik|mozaiku]]u

'''Uran''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Οὐρανός''', ''Ouranós'') primordijalni je [[bog]] [[nebo|neba]]. Prema [[Hesiod|Hesiodu]]u Uran je bio sin i muž [[Geja (mitologija)|Geje]] (Zemlja), s kojom je rodio prvu generaciju [[Titani|Titana]] i većine ostalih bogova. [[Ciceron]] u svom djelu ''De natura deorum'' tvrdi da je [[Eter (mitologija)|Eterov]] i [[Hemera|Hemerin]] potomak, a prema [[Orfej|orfičkim]] je [[Nikta|Niktin]] sin. Njegov pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] je [[Cel]] ([[latinski jezik|lat.]] Caelus), a u [[hinduizam|hinduizmu]] [[Varuna]]. Uran je povezan sa [[Kron (vrijeme)|Eonom]].

Nijedan kult upućen direktno Uranu nije preživio do klasičnog doba,<ref>"We did not regard them as being in any way worthy of worship," [[Karl Kerenyi]], speaking for the ancient Greeks, said of the [[Titans]] (Kerenyi, str. 20); "with the single exception, perhaps, of Cronos; and with the exception, also, of [[Helios]]."</ref> a Uran se ne pojavljuje među uobičajenim temama grčke oslikane keramike. Elementarna Zemlja, Nebo i Stiks mogu se, međutim, spojiti u svečanoj invokciji u Homerovom epu.[5] Uran je povezan sa rimskim bogom [[Cel|Celom]]om.<ref>As at [[Homer]], ''[[Iliad]]'' [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-eng1:15.34-15.77 15.36 ff.], ''[[Odyssey]]'' [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-eng1:5.145-5.191 5.184 ff].</ref> Uranus is associated with the [[Roman mythology|Roman god]] [[Caelus]].<ref>Grimal, s.v. "Caelus" str. 38.</ref><ref>Varro, ''De lingua Latina'' 5.58.</ref><ref>Marion Lawrence, "The Velletri Sarcophagus", ''American Journal of Archaeology'' 69.3 (1965), str. 220.</ref><ref>[[Works attributed to Florus|Floro]], ''Epitome'' 1.40 (3.5.30): "The [[Judaism|Jews]] tried to defend [[Jerusalem]]; but he ''[Pompeius Magnus]'' entered this city also and saw that grand Holy of Holies of an impious people exposed, Caelum under a golden vine" ''(Hierosolymam defendere temptavere Iudaei; verum haec quoque et intravit et vidit illud grande inpiae gentis arcanum patens, sub aurea vite Caelum).'' Finbarr Barry Flood, ''The Great Mosque of Damascus: Studies on the Makings of an Umayyad Visual Culture'' (Brill, 2001), pp. 81 and 83 (note 118). El ''Oxford Latin Dictionary'' (Oxford: Clarendon Press, 1982, 1985 reprinting), str. 252, entry on ''caelum'', cita a Juvenal, Petronio, and Floro como ejemplos de ''Caelus'' o ''Caelum'' "with reference to [[Yahweh|Jehovah]]; also, to some symbolization of Jehovah."</ref>