Razlika između verzija stranice "Katalonski jezik"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.3 |
m razne ispravke |
||
Red 10:
Katalonski jezik je nastao u periodu između 8. i 10. vijeka u katalonskim kneževinama u graničnom području između [[Arapi|arapske]] [[Španija|Španije]] i [[kršćanstvo|kršćanskog]] ostatka [[Evropa|Evrope]] s obje strane [[Pirineji|Pirineja]]. U 12. i 13. vijeku je kroz osvajanja [[Aragon|katalonsko-aragonskih]] kraljeva prema jugu i istoku došlo do širenja katalonskog jezika. Konačne granice katalonskog jezika su nastale za vrijeme vladavine aragonskog kralja Jakova I. (Jaume I.).
Otprilike 10,4 miliona ljudi razumije katalonski, najvećim dijelom u Španiji (u [[Katalonija|Kataloniji]], u [[Valencija|Valenciji]] - gdje katalonski zovu i 'valencijanskim' (''valencià'') -, na [[Baleari]]ma - gdje se govore tzv. 'balearski' dijalekti [[maljorkinski]] (''mallorquí''), [[menorkinski]] (''menorquí'') i [[ibicanski]] (''eivissenc'') i na istoku [[Aragon]]a), te u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] (departman [[Pyrénées Orientales]] koji se ponekad naziva ''Sjeverna Katalonija''), u [[Italija|Italiji]] (u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]]) i u [[Andora|Andori]]. Jezično područje katalonskog jezika se obično naziva ''katalonske zemlje'' (Països Catalans). Od ovog broja, oko 7,7 miliona ljudi aktivno govori katalonski, a 4,4 miliona ljudi smatra katalonski svojim primarnim jezikom.
Katalonski jezični prostor se dijeli na istočnokatalonske (istočni dio Katalonije, katalonsko govorno područje u Francuskoj, Baleari i Alghero na Sardiniji) i zapadnokatalonske dijalekte. Osnovni kriterij za podjelu je izgovor nenaglašenih samoglasnika ''o'', ''e'' i ''a''. Dok se u zapadnokatalonskom ovi samoglasnici izgovaraju uvijek onako kako su napisani, u istočnokatalonskom izgovoru se ovi nenaglašeni samoglasnici izgovaraju 'oslabljeno' te tako ''o'' postaje ''u'', a ''e'' i ''a'' tzv. 'Schwa-glas' ([{{IPA|ə}}]), koji zvuči otprilike kao kad se suglasnici ''b'', ''c'', ''d'' itd. izgovore samostalno [bə], [cə], [də].
Red 113:
|}
I kod latinskih riječi s početnim /f-/ da se primijetiti razlika, jer je na iberskom poluostrvu došlo do promjene lat. /f-/ >> /h-/ >> /nula-fonem/:
H (špan.) vs. F (kat.):
Red 218:
|}
U katalonskom se daju naći i neke riječi germanskog porijekla koje su u taj jezik stigle za vrijeme [[Velika selidba naroda|Velike selidbe naroda]]. Ipak, radi se o veoma malom dijelu katalonskog vokabulara.
{| cellpadding="2"
| |||