Razlika između verzija stranice "Filip Lastrić"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznaka: vraćanje |
m razne ispravke |
||
Red 1:
'''Filip Lastrić''' (rođen kao '''Martin Jakovović''', 1700 – 19. april 1783), poznat i kao '''Philippus de Occhievia''', bio je bosanski<ref>Mandić, Dominik, (1978), ''Bosna i Hercegovina: Povjesno-kritička istraživanja, Volume 5'', str. 576, Ziral</ref> i hrvatski crkveni historičar,<ref>{{cite web | url =https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35533| title=Lastrić, Filip| last = enciklopedija.hr| first =| date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr}}</ref> pisac i fratar [[Bosna Srebrena|franjevačke provincije Bosne Srebrene]]. Njegovi radovi su među prvima davali osvrt na [[Geografija Bosne i Hercegovine|geografiju]] i [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne i Hercegovine]].
== Biografija ==
Red 7:
== Radovi ==
Sačuvana djela Filipa Lastrića uključuju i filozofski priručnik (sačuvan u rukopisu) koji je nastao za vrijeme njegovog boravka u Požegi, četiri zbirke propovijedi, kao i pregled historije Bosne Srebrene. ''Epitome vetustatum Bosnensis provinciae'' (''Pregled starina Bosanske provincije'') je objavljen 1765. godine, uključuje prvi rad o bosanskoj geografiji i historiji.<ref name="svjetlo">{{Cite web|url=http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1779/kultura/otac-provincije-fra-filip-lastric-1700-1783|title=Otac Provincije – Fra Filip Lastrić (1700.-1783.)|last=Gavran|first=Ignacije|date=12. 9. 2014|publisher=Svjetlo riječi|language=Serbo-Croatian|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150618120848/http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1779/kultura/otac-provincije-fra-filip-lastric-1700-1783|archive-date=18. 6. 2015|url-status=dead}}</ref> Lastrić je pomagao i strancima u njihovim radovima o Bosni, kao što su venecijanski isusovci Daniele Farlati (''[[Illyricum sacrum]]'') i mađarski pijarist Elek Horányi.<ref name="svjetlo" /> Lastrić u svojim djelima svoj jezik imenuje kao "Slavo-bosanski" (Vidjeti naslovnicu djela: Od' Uzame, iz 1765. godine).
* ''Testimonium bilabium'' (''Dvojezično svjedočanstvo''), 1755
|