Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 18:
| veb-sajt =
}}
'''Sezonsko istjerivanje stoke''' (Transhumance: prema fra. transhumant, od trans- + lat. humus - zemlja) je tradicionalni oblik stočarstva duž migratornih ruta između ljetnih i zimskih pašnjaka.<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/greece-GR UNESCO - Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 17.12.2022]</ref> Ljeti je stoka u višim, a zimi u nižim krajevima. Rasprostranjeno je na Mediteranu, Alpama, srednjoj Aziji, dijelovi Australije i planine Amerike. Ovaj oblik ekstenzivnog stočarstva još uvijek, u manjem obimu nego nekad, prisutan je i na [[Dinaridi|dinarskom]] području.
To je težak ali i svečan dogadjaj. Težak jer moraju danima voditi stoku po nepristupačnim putevima do planinskih vrhova, a svečan jer se svi od najmlađeg pa do najstarijeg člana porodice raduju i jedva čekaju da taj dan dođe.
Primjenjuje se najčešće u ovčarstvu, a obuhvata dva smjera kretanja između dva geografska i klimatska područja, od zore do sumraka. U proljeće tjeraju se hiljade životinja istim putevima u viša planinska područja, a u hladnijem djelu godine spuštaju se u nizinske, dolinske krajeve. Grupe stočara kreću se zajedno sa svojim psima i konjima, a u mnogim slučajevima i porodice stočara putuju sa stokom.
Stočari uglavnom imaju stalno boravište u nižim područjima. Tokom ispaše u planinama žive u sezonskim naseljima gdje se bave i poljoprivredom, ukoliko to uslovi na planini dozvoljavaju.<ref name="dinara">[https://www.dinarskogorje.com/tradicijsko-sto269arstvo.html TRANSHUMANCA (TRANSHUMANTNO STOČARSTVO) - Dinarsko gorje - www.dinarskogorje.com, Pristupljeno, 17.12.2022]</ref>
== Katun ==
Na planini su pastiri živjeli u kolibi (stan, bajtica, kućara) zajedno sa planinkom ili kuharicom. Uz kolibu je bio ograđeni tor za noćni boravak ovaca, a po danu su uglavnom bile slobodne na pašnjaku. Predvečer bi ih vraćali u torove, solili, prebrojavali i pomuzli. Sva pažnja bila je posvećena pravljenju sira.
Više stanova (planinskih koliba) čini katun. Rastojanje između stanova je malo. Oni su, najčešće, jedan naspram drugog ili jedan do drugog, pa se tako na malom prostoru moglo podizati više stanova. Do svakog stana nalazi se tor za ovce, su se ona slobodno kretala u neposrednoj blizini stana. Katun je imao zajedničku česmu, korito za pojenje stoke, a nedaleko od katuna nalazio se nužnik.
Stanovi se izgrađuju od čamove ili borove daske i pokrivaju šindrom. Ispred svakog stana je 1-2 kvadratna metra popločana površina. U stanu se u blizini vrata nalazilo ognjište, a iznad ognjišta visile su verige na kojima se vješao bakrač za kuhanje varenike. Danas je na tom mjestu šporet. U stanu u neposrednoj blizini ulaza, nalazila se mala popločana površina – vodovalja, na kojoj su se prali sudovi, a voda je kroz mali otvor na dnu brvana tekla van. U stanu, najčešće, nije bilo patosa, već su se preko nabijene zemlje prostirale luba (oguljena kora smrče ili jele) i asura, a preko toga vunjena prostirka. Posteljina se držala složena u slogu na kovčegu. U stanu nekada nije bilo kreveta a dušeci su se prostirali po prostirci. Uz brvna se nalazilo nekoliko kalupa (vunjenih jastuka ispunjenih slamom) koji su služili za naslanjanje kada se posijeda na prostirci. Preko kalupa postavljalo se bijelo platno sa čipkom – tentene. Na jednoj strani stana, na kamenim pločama nalazile su se debele daske na kojima su kace. Kace su se pokrivale bijelim platnom.
Na brvinima stana bile su pričvršćene police. Na policama su bile poređane kopanje (karlice) u kojima se razlijevala svarena varenika, da bi se skorupila.
== Nematerijalna kulturna baština ==
Sezonsko istjerivanje stoke se nalazi na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog nasleđa]] čovječanstva kao zajednički element nematerijalnog kulturnog nasleđa u Austriji, Grčkoj i Italiji. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano 2019. god. u [[Bogota|Bogoti]], Kolumbija<ref name="kolo">[https://ich.unesco.org/en/RL/transhumance-the-seasonal-droving-of-livestock-along-migratory-routes-in-the-mediterranean-and-in-the-alps-01470 UNESCO Sezonsko istjerivanje stoke - ich.unesco.org, Pristupljeno, 17.12.2022]</ref>
| |||