Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2:
 
== Okupacija Mostara ==
[[Aprilski rat|Fašistički napad na Jugoslaviju]], 6. aprila 1941. godine, završio se kapitulacijom [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslovenske vojske]], 18. aprila. U Mostar su 16. aprila iz pravca [[Široki Brijeg|Lištice]] ušle [[Sile Osovine|italijanske]], a 17. aprila iz pravca [[Konjic]]a [[Sile Osovine|njemačke jedinice]]. Okupatori su u gradu imali najmanje jedan puk vojnika, njemački [[Gestapo]], italijansku Ovru, Ustašku nadzornu službu, policiju, žandarmeriju i malobrojne doušnike. [[Rim]]skim ugovorom između [[Musolini|Musolinija]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]] 8. maja 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska]] uspostavljaju svoju vlast i na području Hercegovine. Mostar je postao središte Velike župe Hum. Otpočeo je progon komunista, Srba, Jevreja i Roma.<ref name="Ćemalović">{{Cite web |url=https://znaci.org/00001/182_1.pdf |title= Enver Ćemalović: MOSTARSKI BATALJON |work=Skupština opštine Mostar - Odbor za istoriju revolucionarnog radničkog pokreta i NOB-a Mostara |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref>
 
Aktivisti radničkog pokreta, članovi [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i SKOJ-a u novonastalim uslovima u okupiranom gradu su se međusobna povezivali. Počelo je formiranje omladinskih aktiva i udarnih grupa za izvršenje raznih zadataka: prikupljanja oružja, municije i ručnih bomba, sanitetskog i kancelarijskog materijala, odjeće, obezbjeđenja i smještaja.
 
Priznajući nemoć i nesposobnost da sopstvenim snagama uguši narodni ustanak na području NDH, Pavelić je zamoliodogovorio italijanskusa vladuitalijanskom vladom da njene trupe reokupiraju II i III zonu, o čemu je postignut sporazum 26. avgusta 1941. Do 1. septembra Italijani preuzimaju vojnu, a potom i civilnu vlast u ovim zonama, obustavljaju iseljavanje i garantuju život i imovinu svim stanovnicima, što ima za posljedicu osekuosjeku [[Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941.|ustanka u istočnoj Hercegovini]].<ref name="Ćemalović"/>
 
== Osnivanje odreda ==
Nakon [[Savjetovanje u Stolicama|savjetovanja u Stolicama]], održanog 26. septembra 1941. godine nedaleko [[Krupanj|Krupnja]] u [[Srbija|Srbiji]], odlučeno je da se stvaraju veće slobodne teritorije i osnivaju vojne jedinica jedinstvene po ustrojstvu na čitavoj teritoriji [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nazvane su - narodnooslobodilački partizanski odredi (NOPO), i u svom sastavu imale su bataljone i čete (80-120 boraca), kao osnovne vojne jedinice.
 
Kao datum formiranja Boračko-jezerskog partizanskog odreda registrovan je 8. septembar 1941, kada je na [[Boračko jezero|Boračkom jezer]]u održana konferencija kojoj je prisustvovalo 12 Mostaraca, desetak mještana i još oko 30 mještana iz okolnih sela. Štab odreda, koji se smjestio se u planinsku kuću na Jezeru, činili su:
* [[Salko Fejić]], komandant
* [[Esad Šabanac]], komesar
Red 51:
Na Tisovici, na zapadnom dijelu Prenja, je 21. juna održano vojno-partijsko savjetovanje radi donošenja odluke šta da se dalje radi. Savjetovanju su prisustvovali štab bataljona, komande četa i svi stariji članovi KPJ. Odlučeno je da sa bataljonom treba krenuti na desnu obalu [[Neretva|Neretve]] i povezati se sa [[Livanjski partizanski odred|Livanjskim partizanskim odredom]]. Zatim je donesena odluka da se Bataljonu promijeni ime i da se umjesto Konjički nazove Mostarski bataljon.<ref name="Ćemalović"/>
== Narodni heroji ==
* [[Mladen Balorda]]|Mladen Balorda Lobra]], Mostar
* [[Karlo Batko]], Sarajevo, sa 7 godina preselio u Mostar
* [[Leo Bruk]], [[Rijeka Dubrovačka]]
* [[Mustafa Ćemalović]]|Mustafa Ćemalović Ćimba]], Mostar
* [[Miloš Kovačević]], [[Grahovo (Nikšić)]]
* [[Maksim Kujundžić]], [[Čelebić]], Konjic
* [[Ljubo Miljanović]], Ljubomir, Trebinje
* [[Safet Mujić]], Mostar
* [[Šefik Obad]], Blagaj, Mostar
* [[Enes Orman]], Ljubuški
* [[Ahmet Pintul]], Mostar
* [[Radovan Šakotić]], Orahovac, Trebinje
* [[Ante Šarić]], Livno
* [[Mehmed Trbonja]], Mostar
* [[Hasan Zahirović]]|Hasan Zahirović Laća]], Mostar
* [[Asim Zubčević]], Trebinje