Razlika između verzija stranice "Sparta"

'''Sparta''' ([[Dorskogrčki jezik|dorskogrčki]]: Σπάρτα, Spártā; [[Atičkogrčki jezik|atičkogrčki]]: Σπάρτη, Spártē) je bila istaknuta [[grad-država]] u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. Tokom antičkih vremena Sparta je bila poznata kao '''Lacedaemon''', a nastala je na obali rijeke [[Eurotas]] u [[Lakonija|Lakoniji]] na jugoistoku [[Peloponez|Peloponeza]]a. Oko 650. godine p.n.e. postala je dominantna vojna sila antičke Grčke.

S obzirom na svoju vojnu nadmoć, Sparta je bila prepoznata kao lider grčkih snaga tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]]. Između 431. i 404. godine p.n.e., Sparta je bila glavni neprijatelj [[Atina (država)|Atine]] tokom [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] iz kojeg je izašla kao pobjednik. Porazom Sparte od [[Teba (Grčka)|Tebe]] u [[Bitka kod Leuktre|bici kod Leuktre]] 371. godine p.n.e. završena je dominantna uloga Sparte u Grčkoj. Međutim, ona je zadržala svoju političku nezavisnost do [[Rimska Grčka|rimskog osvajanja Grčke]] 146. godine p.n.e. Nakon toga je prošla kroz dug period opadanja moći, naročito u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], kada su se mnogi spartanci preselili u [[Mistras]]. Moderna Sparta je glavni grad grčkog regiona [[Lakonija]] i glavni centar za preradu robe, kao što su citrus i maline.

Sparta je bila jedinstvena u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]] zbog svog društvenog sistema i ustava, koji je u potpunosti bio fokusiran na vojnu obuku i hrabrost. Njeni stanovnici su bili klasificirani kao [[spartijati]] (građani koji su imali puna prava), [[mothasi]] (nespartanski slobodni ljudi koji su podignuti kao spartanci), [[perijeci]] (oslobođeni robovi) i [[heloti]] (porobljeno nespartansko stanovništvo). Spartanci su prolazili rigorozni [[Agoga]] režim treninga i obrazovanja, a spartanska [[falanga]] se smatra najboljom vojskom u borbi. Spartanske žene su uživale znatno veća prava i jednakost sa muškarcima što je bilo nezamislivo u klasičnom svijetu.