Razlika između verzija stranice "George Gordon Byron"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje napredna mobilna izmjena
m razne ispravke
Red 1:
::''Byron preusmjerava ovdje. Za druge članke o istoimenom pojmu, pogledajte [[Byron (čvor)]].''
[[Datoteka:Lord Byron.jpg|mini|200p|George Gordon Noël Byron]]
'''George Gordon Noël Byron''' (Džordž Gordon Noel Bajron) ([[London]] [[22. januar]] [[1788]] - [[19. april]] [[1824]]) bio je engleski pjesnik.<ref>{{cite ODNB|last=McGann|first=Jerome|title=Byron, George Gordon Noel, sixth Baron Byron (1788–1824), poet|url=https://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-4279|year=2004|access-date=8. February2. 2021|isbn=9780198614128|doi=10.1093/ref:odnb/4279}}</ref><ref name=":0">{{cite web|url=https://www.bl.uk/people/lord-byron|title=Lord Byron|publisher=The British Library|access-date=17. 10. 2020}}</ref> Bio je jedna od vodećih ličnosti [[Romantizam|romantičarskog pokreta]], <ref>{{cite encyclopedia|last=Marchand|first=Leslie A.|title=Lord Byron &#124; Biography, Poems, Don Juan, Daughter, & Facts|chapter-url=https://www.britannica.com/biography/Lord-Byron-poet|chapter=Lord Byron|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|location=London|date=15. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://robertjhmorrison.com/post/byron-and-scotland/|title=Byron and Scotland|publisher=[[Robert J. H. Morrison|Robert Morrison]].com}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.poetryfoundation.org/poets/lord-byron|title=Lord Byron (George Gordon)|date=30. December12. 2018|publisher=Poetry Foundation|access-date=30. 12. 2018}}</ref> i smatran je jednim od najvećih engleskih pjesnika.[6] Među njegovim najpoznatijim djelima su Don Juan i ''Hodočašće Childe Harolda''; mnogeod njegovih kraćih pjesama u djelu ''Hebrejske melodije'' takođe su postale popularne.
 
Bajron se školovao na Triniti koledžu u [[Cambridge|Cambridgeu]]u, kasnije je mnogo putovao širom [[Evropa|Evrope]] u mjesta kao što je [[Italija]], gde je živio sedam godina u [[Venecija|Veneciji]], [[Ravenna|Ravenni]] i [[Pisa]] nakon što je bio primoran da pobjegne iz [[Engleska|Engleske]] zbog pretnji linčom.<ref>{{Cite web|url=https://poets.org/poet/george-gordon-byron|title=About George Gordon Byron {{!}} Academy of American Poets|last=Poets|first=Academy of American|website=poets.org|access-date=5. 11. 2022}}</ref> Tokom svog boravka u [[Italija|Italiji]], često je posjećivao svog prijatelja i kolegu pjesnika [[Percy Bysshe Shelley|Percy Bysshe Shelleya]]a.<ref>{{cite news|last=Perrottet|first=Tony|title=Lake Geneva as Shelley and Byron Knew It|url=https://www.nytimes.com/2011/05/29/travel/lake-geneva-as-byron-and-shelley-knew-it.html|newspaper=[[The New York Times]]|date=29. 5. 2011}}</ref> Kasnije u životu, Bajron se pridružio [[Grčki rat za nezavisnost|grčkom ratu za nezavisnost]] boreći se protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Otomanskog carstva]] i poginuo vodeći kampanju tokom tog rata, zbog čega ga Grci poštuju kao narodnog heroja.<ref>"Byron had yet to die to make philhellenism generally acceptable." – {{harvp|Plomer|1970}}.</ref> Umro je 1824. u dobi od 36 godina od groznice zaražen nakon Prve i Druge opsade Missolonghija.
 
Njegovo jedino zakonito dijete, [[Ada Lovelace]], bila je osnivačka figura u polju kompjuterskog programiranja na osnovu njenih bilješki za Analitičku mašinu [[Charles Babbage|Charlesa Babbagea]].<ref>{{cite journal|last1=Fuegi|first1=J|last2=Francis|first2=J|date=October–December 2003|title=Lovelace & Babbage and the creation of the 1843 'notes'|journal=[[IEEE Annals of the History of Computing]]|location=Washington DC|publisher=[[IEEE Computer Society]]|volume=25|issue=4|pages=16–26|doi=10.1109/MAHC.2003.1253887}}</ref><ref>{{cite journal|last=Phillips|first=Ana Lena|date=November–December 2011|title=Crowdsourcing Gender Equity: Ada Lovelace Day, and its companion website, aims to raise the profile of women in science and technology|url=https://www.americanscientist.org/issues/pub/crowdsourcing-gender-equity|journal=[[American Scientist]]|location=Research Triangle Park, NC|publisher=Xi Society|volume=99|issue=6|page=463|doi=10.1511/2011.93.463}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/10/ada-lovelace-honoured-google-doodle|title=Ada Lovelace honoured by Google doodle|newspaper=[[The Guardian]]|date=10. 12. 2012|location=London|access-date=10. 12. 2012}}</ref> Byronova vanbračna djeca uključuju [[Allegra Byron]], koja je umrla u djetinjstvu, i vjerojatno [[Elizabeth Medora Leigh]], kćer njegove polusestre [[Augusta Leigh|Auguste Leigh]].
Red 14:
Nakon završetka školovanja u Harrowu od 1805. do 1808. godine Byron studira u Cambridgeu na Trinity Collegu. Godinu dana prije završetka školovanja Byron objavljuje zbirku Sati dokolice (Hours of Idleness), prepravljenu verziju mladenačke zbirke Juvenile Poems. Byronu je tada 18 godina. Zbirku je potpisao pseudonimom Maloljetnik (A Minor). Knjiga je doživjela oštre kritike tadašnjih kritičara. Godine 1809. Byron postaje član Gornjeg doma. Iste godine kao odgovor na loše kritike upućene njegovoj prvoj zbirci Byron piše satiru Engleski pjesnici i škotski kritičari (English Bards and Scott Reviewers). U junu odlazi na put po [[Portugal]]u, [[Španija|Španiji]], [[Grčka|Grčkoj]], tadašnjoj [[Albanija|Albaniji]] i [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. U Janini ([[Grčka]]) počinje pisati Childea Harolda. Prilikom odlaska iz [[Engleska|Engleske]] u newstadskoj opatiji priredio je pijanku na kojoj je kao pehar služila lubanja nekog odavno preminulog fratra. U stihovima namijenjenim toj lubanji Byron hamletovski naglašava da je mrtvacu draži dodir usana nego dodir crva.
 
Dvije godine kasnije Byron se vraća u [[Engleska|Englesku]] gdje je stigao dan nakon smrti svoje majke, 2. augusta 1811. Iste godine nastaju Natuknice iz Horacija (Hints from Horace) i Minervino prokletstvo (Course of Minerva). Mladi lord se 1813. godine upoznaje s Annom Issabelle (Annabelle) Milabanke i prosi je prvi put. Godinu dana kasnije objavljenja su mu djela: ''Gusar (The Corsair),'' ''Oda o padu Napoleona Bonapartea (Ode on the Fall of Napoleon Bonaparte)'' i ''Lara''. Byronova popularnost zahvaljujući tim djelima vrtoglavo raste. U [[London|Londonu]]u se te godine u jednom danu prodalo 13.000 primjeraka ''Gusara''. Iste godine Annabella prihvaća Byronovu bračnu ponudu. Sljedeće godine (1815.) Byron se ženi svojom izabranicom. U novembru iste godine na svijet dolazi [[Ada King Lovelace|Augusta]], Byronova kćerka. Neposredno nakon njenog rođenja, Byrona napušta supruga optužujući ga zbog incesta s polusestrom Augustom.
 
Godinu dana nakon zaključenja braka (1816.) Byron se razvodi od supruge i pod pritiskom javnosti 25. aprila napušta Englesku te odlazi u Švicarsku. Na Ženevskom jezeru sreće P.B. Shelleya koji tamo boravi sa svojom nevjenčanom suprugom Mary Godwin i njenom sestrom Jane Clairmont. Ona je još u [[London|Londonu]]u čeznula za Byronom te mu je iste godine rodila kćerku Allegru. Byron se nakon toga nastanio u [[Venecija|Veneciji]] gdje se prepušta čarima razuzdanog života tog grada. Tamo Byron vodi ljubav s 22-godišnjom kćerkom mletačkog trgovca, a zatim i s Margheritom Cogni. Ona je bila prekrasna, nepismena i strahovito ljubomorna žena, supruga nekog pekara. Godine 1817. Byron je u Ferrari, a već sljedeće godine ponovo u [[Venecija|Veneciji]]. Tu u aprilu 1819. upoznaje svoju veliku ljubav; 16-godišnju groficu Teresu Guiccioli, rođenu Gamba, udanu za 60-godišnjeg grofa Guicciolija. Iz Venecije Byron odlazi u Ravennu. Godinu dana kasnije (1820.) Byron piše tragediju ''Marino Faliero'' i poemu ''Danteovo proročanstvo (The Prophercy of Dante)'' koju posvećuje Teresi Guiccioli.
 
Sljedeće godine Byron odlazi iz Ravenne u Pisu. Grof Guiccioli u međuvremenu se usprotivio ljubavi svoje supruge i Byrona, a nakon čega se i razveo od nje. Kako je sva porodica Gamba pripadala karbonarima Teresa je Byrona uvela u njihov krug. Zbog svoje privrženosti i saradnje s karbonatima Byron je protjeran iz [[Pisa|Pise]] te je 1822. godine, u septembru, prešao u [[Genova|Genovu]]. Iste godine pored ostalih djela, nastaje ''Viđenje strašnog suda (The Vision of Judgement)'' - parodija na istoimenu pjesmu Byronova savremenika [[Robert Southey|Roberta Southeya]] koji u uvodu svoje pjesme ''A vision of Judgement'' (1821.) traži od engleske vlade da zabrani Byronove knjige, a Byrona naziva osnivačem i poglavarom sotonske škole. Nakon 14. jula 1823. Byron iz [[Genova|Genove]] kreće u [[Grčka|Grčku]] i 4. augusta iskrcava se u Kefaloniji kako bi se pridružio grčkim ustanicima. ''Umrijećemo ovdje ili marcijalno ili močvarno'', pisao je tada Byron. Tu je proveo pet mjeseci, a zatim se u Missolughiju pridružio vođi grčkog ustanka [[Alexandros Mavrokordatos|Mavrokordatosu]].
 
Godine 1824. Byron piše XV. i XVI. pjevanje ''Don Juana'' i pjesmu ''Na današanji dan navršavam 36-u godinu. (On this Day I Complete My Thirtysixth Year)''. Pjesma je napisana 22. januara, a već 19. aprila Byron umire od groznice koju je dobio desetak mjeseci ranije. Byronovo tijelo preneseno je u [[Engleska|Englesku]]. Pokopan je u Hucknellu, malom selu blizu [[Newstead Abbey|Newstead Abbeya]]a. Njegova polusestra Augusta na grob mu je postavila ploču sa sljedećim natpisom:
:''Pod ovim lukom''
:''Gdje mnogi njegovi preci''
Red 52:
 
{{DEFAULTSORT:Byron, George Gordon}}
 
[[Kategorija:Rođeni 1788.]]
[[Kategorija:Umrli 1824.]]