Razlika između verzija stranice "Kasim Dobrača"

Nakon završetka [[mekteb]]a i osnovne škole u rodnom mjestu, školske 1920/1921. godine upisuje se nau [[Sarajevo|sarajevsku]] [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]]. Po završetku nižeg tečaja u medresi, prelazi nau [[Šerijatska sudačka škola u Sarajevu|Šerijatsku sudačku školu]] koju uspješno okončavazavršava 1928 godine.

PoNakon završetku ovog stepena školovanjaovoga odlazi u [[Egipat|egipatski]] [[Kairo]] i upisuje se na [[Univerzitet Al-Azhar]] gdje studira ''ulumi diniju'' i uporedo [[arapski jezik]] i književnost. Diplomirao je [[1935]]. godine i vratio se u [[Sarajevo]] gdje je godinu dana radio kao [[učitelj]] vjeronauke u [[Realna gimnazija u Mostaru|Realnoj gimnaziji u Mostaru]] i srednjoškolskom internatu društva Gajret, a zatim bio postavljen za [[muderis]]a u Islamskoj ženskoj vjerskoj školi. Nakon toga se zaposlio u Gazi Husrev-begovoj medresi gdje je obavljao poslove profesora sve do [[maj]]a [[1947]]. godine kada je uhapšen.

}}</ref> Ovom rezolucijom se konstatuje teška situacijesituacija u kojoj su se našli [[muslimani]] Bosne i Hercegovine a za koju se navodi da je posljedica smišljene politike ustaša da izazovu sukobe pravoslavaca i muslimana, javno se osuđuju zločini pojedinih muslimana nad grko-istočnjacima (pravoslavnim [[Srbi]]ma), konstatuje obespravljenost muslimana koju sprovode katolici i zahtijeva uspostavljanje reda i mira, kažnjavanje odgovornih za zločine i pružanje pomoći žrtvama.<ref>{{Cite web

Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije su novekomunističke vlasti poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Tadašnjeg predsjednika El-Hidaje, Kasima efendiju Dobraču je po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[26. septembar|26. septembra]] [[1947]]. godine krivično vijeće okružnog suda u [[Sarajevo|Sarajevu]] osudilo na 15 godina zatvora.<ref>{{Cite web

Povodom poboljšanja odnosa [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Egipat|Egipta]], nekoliko muslimana je pušteno iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima je bio i Kasim efendija Dobrača koji je poslije deset godina torture u zeničkojzeničkom robijašnicizatvoru, narušenog zdravlja, pušten na uslovnu slobodu.<ref>{{Cite web

Poslije puštanja iz [[zatvor]]a [[1956]]. godine je postavljen je za [[bibliotekar]]a [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begove biblioteke]].<ref>{{Cite web