Razlika između verzija stranice "Drugi balkanski rat"

'''Drugi balkanski rat''' ([[29. juni]] - [[10. august]] [[1913]].) je bio oružani sukob koji je vođen između [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] i njenih bivših saveznika [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Grčka|Grčke]], kojima su se priključili [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]], [[Kraljevina Rumunija|Rumunija]] i [[Osmanlijsko Carstvo]] zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Nakon što su srpske i grčke snage zaustavile bugarsku ofanzivu i kontranapad, Bugarska je ušla u teritorijalne sporove sa Rumunijom čime je izazvala rumunsku intervenciju. Osmanlijsko Carstvo je iskoristilo ovu situaciju kako bi povratili neke izgubljene teritorije iz [[Prvi balkanski rat|prethodnog rata]]. Kada su se rumunske trupe približile glavnom gradu [[Sofija|Sofiji]], Bugarska je zatražila primirje koje je rezultiralo [[Sporazum u Bukureštu|sporazumom u Bukureštu]], prema kojem je Bugarska morala da ustupi većinu teritorije koje je dobila u prethodnom ratu Srbiji, Grčkoj i Rumuniji. Nakon potpisivanja [[Sporazum u Carigradu|Sporazuma u Carigradu]], Bugarska je izgubila [[Edirne]] koje je pripalo Osmanlijskom Carstvu.

Nakon protjerivanja Turaka izs područja današnje [[Makedonija|Makedonije]], Srbija, Grčka i Bugarska su nastojale zadržati osvojena područja pod svojom vlasti. Dok je pitanje osvojenih teritorija u Makedoniji između Srbije i Bugarske bilo riješeno ''Tajnim dodatkom uz Ugovor o prijateljstvu i savezu'', pitanje Makedonije između Grčke i Bugarske ostalo je otvoreno, pri čemu su iznevjerene želje makedonskog naroda.

Nakon [[London]]skogLondonski sporazum (1913.)|Londonskog mirovnog ugovora]] iz [[30. maj]]amaja 1913., Srbija je ovladala zapadnom i srednjom Makedonijom, današnjim [[Kosovo]]m, Metohijom i [[Sandžak]]om, Grčka je dobila južnu Makedoniju zajedno sa [[Solun]]om, Crna Gora je dobila dio Sandžaka i Metohije, a Bugarska područje Trakije do crte '''Enos – Midija''' i istočni dio Makedonije.

Nakon gubitka teritorija u [[Albanija|Albaniji]], time i izlaza na more, Srbija je tražila obnavljanje ugovora sa Bugarskom, zbog pomoći na [[Jedrene|Jedrenima]] računajući na ustupke Bugarske u Makedoniji, tzv. '''spornoj zoni'''. Bugarska je smatrala da Srbiji, po ugovoru, pripada samo jedan dio Makedonije, dok je Srbija smatrala da joj pripada cijela Makedonija.

Još tokom Prvog balkanskog rata, između Bugarske i Srbije je uspostavljena privremena crta razgraničenja teritorija, na koju su Bugari već [[16. maj]]amaja započeli dovlačiti svoje snage iz Trakije, a istovremeno je započela koncentrisati svoje snage i prema Grčkoj. Ti pokreti bugarskih snaga prinudili su uspostavljanje saveza između Grčke i Srbije protiv Bugarske, kojim je ujedno i riješeno pitanje granica između te dvije zemlje u Makedoniji, pri čemu je Srbija dobila i pravo korištenja luke Solun u sljedećih pedeset godina. Srbija i Grčka su odmah pokušale uključiti i druge zemlje u svoj savez, prije svega Rumuniju, jer je i ona imala neriješena granična pitanja sa Bugarskom. Iako je Rumunija odbila stupiti u savez, objavila je da u slučaju sukoba neće ostati neutralna.

[[RusijaRusko Carstvo|Rusiji]], kojoj nije bilo u interesu razbijanje balkanskog saveza koji je predstavljao prepreku širenju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ka istoku, pokušala je bezuspješno u nekoliko navrata diplomatskim putom smanjiti napetosti između sukobljenih država. Tokom diplomatskih aktivnosti, na crti razgraničenja je sve učestalije dolazilo do manjih sukoba i incidenata. Želeći staviti Rusiju pred svršen čin, bugarska vojna klika je odlučila spor riješiti oružanim sukobom. General '''S. Kovačev''' je [[20. juni|20. juna]] izdao naredbu za pripremu za napad, pa je u noći [[30. juni|30. juna]] 1913. godine bugarska 4. armija izvršila napad na srpske snage na rijeci [[Bregalnica|Bregalnici]], a 2. armija napala grčke snage u području Soluna.

U noći između [[29.juni|29. juna]]./[[30. juni|30. juna]] 1913. godine, bugarska 4. armija je iznenada napala srpske snage na rijeci Bregalnici. Zahvaljujući snažnom otporu srpskih straža na Bregalnici, srpske snage su uspjele zauzeti položaje i zadržati prodor bugarskih snaga. 1. srpska armija je prešla u protivnapad i povratila dan ranije izgubljene teritorije. Zbog izgubljenog učinka iznenađenja i neuspjelog napada, Bugarska je pokušala sa svojim izaslanicima uspostaviti prekid neprijateljstva, što je sa srpske strane bilo odbijeno. Srbi su izvršili opšti napad [[9. juli|9. jula]], ali nisu došli u dodir sa bugarskim snagama, koje su se već [[7. juli|7. jula]] povukle zbog nadiranja grčkih snaga sa juga.