Razlika između verzija stranice "Ban Borić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
mNo edit summary
 
Red 20:
| Mjesto sahrane =
|}}
'''Ban Borić''' je prvi je po imenu poznati [[Spisak bosanskih vladara|bosanski ban]].<ref>{{cite web|url=http://www.idoconline.info/article/628597|title=Ban Borić|work=idoconline.info|access-date=27. 6. 2020}}</ref> Ratovao je protiv bizantske vojske oko Braničeva, 1154. godine, i to zajedno sas ugarskim kraljem. Protjeran je iz Bosne 1164. godine, kada vlast preuzima [[Bizantijsko Carstvo]].
 
== Biografija ==
Prema nekim historičarima, u prvom redu [[Vladimir Ćorović|Vladimiru Ćoroviću]], banrođen Borić rodio seje 1125, a po nekima oko [[1100.]] godine. Prvi siguran pomenspomen bosanskog bana Borića imamojest kod bizantijskog pisca [[Jovan Kinam|Jovana Kinama]] pri opisivanju ratovanja između Mađara i Bizantinaca kod Braničeva 1154. godine. Vrlo je vjerovatno da je ban Borić [[Bosna (rani srednji vijek)|Bosnom]] vladao i prije toga, ali nema podataka kada je on došao na vlast i u kojim okolnostima. Njegova postojbina utvrđena je prilično sigurno, ali ne i njegovo pravo porijeklo. U Slavoniji, u okolini [[Požega (Hrvatska)|Požege]], imao je imao mnoga imanja, kojekoja su naslijedili njegovi potomci. [[Ferdo Šišić|F. Šišić]] ističe da to ne znači da je Borić bio porijeklom iz Slavonije. Štaviše, može se reći da su Borićaga doveli Mađari, koji su imali vrhovnu vlast nad Bosnom, te je kao vazal i vladao uz njihovu saglasnost.
Vladimir Ćorović iznosi u svom radu i mišljenje Milana Preloga st. koji stoji na konstataciji da se ban Borić nije nalazio ni u kakvom podaničkom odnosu prema Ugarskoj što potkrepljuje činjenicom da je [[1150]]. godine jedna ugarska vojna jedinica prešla preko dijela teritorije Bosne idući u pomoć [[Srbi]]ma protiv Bizantije.
Sve od 1154. pa do [[1163]]. godine o banu Boriću nema nikakvih vijesti. Nakon smrti ugarskog kralja [[Gejza II, kralj Ugarske|Gejze II]] dolazi do žestokih borbi za tron. U borbama su učestvovali Stjepan III, Ladislav i Stjepan IV, koga je kao svog zeta podržavao bizantijski car. Prvo je na vlast došao Ladislav, međutim, ubrzo nakon toga umire i na vlast dolazi Stefan IV, kome se priklonio i ban Borić. On se 1163. godine spominje u jednoj povelji kao svjedok i to na visokom mjestu dvorskih velikodostojnika. To ukazuje da je ban Borić bio vazal ugarskog kralja, a taj odnos nije mogao nastati 1163. nego je započeo ranije. Godine 1163. pošlo je za rukom Gejzinom sinu Stefanu III da od svoga strica Stefana IV preuzme prijesto i da se nagodi sa Bizantijom, nakon čega je počeo progon pristalica Stefana IV u kojem je stradao i ban Borić.
Vjekoslav Klaić navodi da Borić nije bio podanik već saveznik Ugarske, te da je od Ugarske dobio [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]] preko koje je dospio u neki vid podložnog položaja.
 
Vladimir Ćorović iznosi u svom radu i mišljenje Milana Preloga st., koji stoji na konstataciji da se ban Borić nije nalaziobio ni u kakvom podaničkom odnosu prema Ugarskoj, što potkrepljuje činjenicom da je [[1150]]. godine jedna ugarska vojna jedinica prešla preko dijela teritorije Bosne idući u pomoć [[Srbi]]ma protiv Bizantije.
Za bana Borića znamo još da je kao bosanski ban 1162-3. godine poklonio viteško-monaškom redu [[Templari|Templara]] selo Zdelje u [[Slavonija|Slavoniji]]. Taj poklon potvrđivali su i kasniji ugarski kraljevi.
 
Ovi podaci jasno govore da su se porodična imanja Borića nalazila u Slavoniji, također nakon što je zapao u nemilost kralja Stefana III, Borić se najvjerovatnije sklonio na svoje posjede u Slavoniju gdje je najvjerovatnije i skončao. Njegovo ime se nigdje u kasnijem periodu u Bosni ne spominje dok u Slavoniji spominje se njegovo ime i imena njegovih nasljednika desetinama pa i stotinama godina kasnije.
Sve odOd 1154. pa do [[1163]]. godine o banu Boriću nema nikakvih vijesti. Nakon smrti ugarskog kralja [[Gejza II, kralj Ugarske|Gejze II]] dolazipočinju dožestoke žestokih borbiborbe za tron., Uu borbamakojima su učestvovali Stjepan III, Ladislav i Stjepan IV, koga je kao svog zeta podržavao bizantijski car. Prvo je na vlast došao Ladislav, međutim, ubrzo nakon toga umire i na vlast dolazi Stefan IV, kome se priklonio i ban Borić. On se 1163. godine spominje u jednoj povelji kao svjedok, i to na visokom mjestu dvorskih velikodostojnika. To ukazuje da je ban Borić bio vazal ugarskog kralja, a taj odnos nije mogao nastati 1163. nego je započeopočeo ranije. Godine 1163. pošlo je za rukom Gejzinom sinu Stefanu III da od svoga strica Stefana IV preuzme prijesto i danagodi se nagodi sas Bizantijom, nakon čega je počeo progon pristalica Stefana IV, u kojem je stradao i ban Borić.
U vrijeme vladavine [[Prijezda I|bana Prijezde]] spominje se također da je ban Borić Templarima darovao zemlju, što prema Talociju ukazuje na određenu vezu između Borića i Prijezde pa i Borića i Ninoslava. On misli da je ta veza bila porodična. On ide još i dalje pa konstatuje da kolijevku dinastije Kotromanić možemo tražiti na ovim prostorima.
 
Vjekoslav Klaić navodi da Borić nije bio podanik većnego saveznik Ugarske, te da je od Ugarskenje dobio [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], preko koje je dospio u neki vid podložnog položaja.
 
Za bana Borića znamo još da je kao bosanski ban 1162-3. godineili 1163. poklonio viteško-monaškom redu [[Templari|Templara]] selo Zdelje u [[Slavonija|Slavoniji]]. Taj poklon potvrđivali su i kasniji ugarski kraljevi.
Ovi podaci jasno govore da su se porodična imanja Borića nalazilabila u Slavoniji. Također, također nakon što je zapao u nemilost kralja Stefana III, Borić se najvjerovatnije sklonio na svoje posjede u Slavoniju, gdje je najvjerovatnije i skončao. Njegovo ime se nigdje se u kasnijem periodu u Bosni ne spominje, dokza urazliku Slavonijiod spominjeSlavonije, gdje se njegovo ime i imena njegovih nasljednika desetinamaspominju desecima, pa i stotinama godina kasnije.
 
U vrijeme vladavine [[Prijezda I|bana Prijezde]] spominje se takođeri da je ban Borić Templarimatemplarima darovao zemlju, što, prema Talociju, ukazuje na određenu vezu između Borića i Prijezde, pa i Borića i Ninoslava. On misli da je ta veza bila porodična. Onte ide još i dalje, pa konstatuje da kolijevku dinastije Kotromanić možemo tražiti na ovim prostorima.
 
== Porodica ==
Ban Borić je bio oženjen [[Lavica Vukimirović|Lavicom]], unukom kneza [[Stjepan Bosanski|Stjepana od Bosne]]. Ban Borić je s LavicomImali imaosu dvoje djece:
* [[Pavle Boričević|Pavle]]
* [[Stjepan Boričević|Stjepan]]