Razlika između verzija stranice "Zhang Heng"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
 
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Zhang_Heng.jpg|mini|desno|145p|Zhang Heng]]
'''Zhang Heng''' ([[Kineski jezik|kineski]]: 張衡; 78. - 139.) bio je kineski [[Polimat|polimatski]] naučnik i državnik iz [[Nanjang|Nanjanga]] koji je živio za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]]. Obrazovan u [[Luojang|Luojangu]] i [[Čangang|Čangangu]] postigao je uspjeh kao [[Kineska astronomija|astronom]], [[Kineska matematika|matematičar]], [[Seizmologija|seizmolog]], [[Hidrografija|hidrotehnički inžinjer]], [[izumitelj]], [[geograf]], [[Kartografija|kartograf]], [[Etnografija|etnograf]], [[Kinesko slikarstvo|umjetnik]], [[Kineska poezija|pjesnik]], filozof, političar i književnik.
Line 5 ⟶ 4:
Karijeru je započeo kao niži državni službenik u Nanjangu. Na kraju je postao glavni astronom, prefekt mažoretkinja i sluga na carskom dvoru. Njegov beskompromisni stav o historijskim i kalendarskim pitanjima stvorio je od njega kontroverznu figuru koja je spriječila da postane veliki historičar. Političko rivalstvo sa [[Evnuh|evnuhom]] tokom vladavine cara [[Šunj Han|Šunja]] (125 - 144.) dovelo je do odluke da se povuče iz centralnog suda i služi kao administrator [[Kraljevina Hejan|Kraljevine Hejan]] u današnjem [[Hebei|Hebeiju]]. Nakon kratkotrajnog boravka u Nanjangu ponovo je pozvan da služi u glavnom gradu. Umro je godinu dana kasnije 139. godine.
 
Zhang je primijenio svoje široko znanje iz mehanike i zupčanika u nekoliko svojih izuma. Izumio je prvu [[Hidraulika|hidrauličku]] [[Armilarna sfera|armilarnu sferu]] za astronomska proučavanja <ref>Needham (1986), Volume 4, 30.</ref>, poboljšao je [[vodeni sat]] dodavanjem još jednog spremnika <ref>Needham (1986), Volume 4, Part 2, 479 footnote e.</ref> i izumio prvi [[seizmograf]] koji je otkrivao smjer [[Zemljotres|zemljotresa]] na udaljenosti od 500 kilometara (310 milja) <ref>Wright (2001), 66.</ref> <ref>Huang (1997), 64.</ref>. Poboljšao je prethodne kineske proračune broja [[Pi|π]]. Nakon dokumentiranja 2500 zvijezda u svoj opsežni [[zvjezdani katalog]] postavio je teorije o [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]] i njegovom odnosu prema [[Sunce|Suncu]]; posebno je raspravljao o Mjesečevoj sferičnosti i [[Mjesečeva mijena|mijeni]] s jedne strane i [[Pomračenje Sunca|pomračenju Sunca]] i [[Pomračenje Mjeseca|Mjeseca]] s druge strane. Njegovu [[Fu poezija|fu]] i [[Shi poezija|shi]] poeziju su kasnije proučavali brojni kineski pisci. Dobio je posthumno priznanje za genijalnost; neki moderni naučnici su upoređivali njegov rad iz astronomije sa radom grčko-rimskog naučnika [[Ptolemej|Ptolemeja]].
 
=== Astronomski doprinos ===
Line 16 ⟶ 15:
—  Zhang Heng (120. AD), Sublime Model (Joseph Needham, trans.) <ref>Needham (1986), Volume 3, 414.</ref></blockquote>
 
Zhang Heng je razumijevao ove astronomske fenomene i u natprirodnim terminima. Znakove kometa, pomračenja i kretanja nebeskih tijela on je tumačio i kao nebeske vodiče o tome kako voditi državne poslove <ref>Crespigny (2007), 1050.</ref>. O pomračenjima i sferičnosti nebeskih tijela pisali su i savremeni pisci. Muzički teoretičar i matematičar Jing Fang (78–37 pne.) pisao je o sfernom obliku Sunca i Mjeseca dok je raspravljao o pomračenjima:
=== Doprinos u matematici ===
 
U oblasti [[Matematika|matematike]], Zhang je uspio da odredi da pi ima vrijednost 365/116 (oko 3,1466), što je bio značajan napredak u odnosu na do tada prihvaćenu vrijednost u [[Kina|Kini]], koja je iznosila 3.
<blockquote>Mjesec i planete su Jin; imaju oblik, ali nemaju svjetlost. Nju oni primaju samo kada ih Sunce obasjava. Bivši majstori su smatrali da je Sunce okruglo poput metka samostrijela, a mislili su da Mjesec ima prirodu ogledala. Neki od njih su prepoznali i Mjesec kao loptu. Oni dijelovi Mjeseca koje Sunce obasjava izgledaju svijetli, oni dijelovi koje ne osvjetljava, ostaju tamni <ref>Needham (1986), Volume 3, 227.</ref>.</blockquote>
 
Teoriju koju su postavili Zhang i Jing podržali su kasniji predmoderni naučnici kao što je Shen Kuo (1031–1095), koji su proširili obrazloženje zašto su Sunce i Mjesec bili sferni <ref>Needham (1986), Volume 3, 415–416.</ref>. Teoriju o nebeskoj sferi koja okružuje ravnu, kvadratnu Zemlju kasnije je kritikovao naučnik-službenik dinastije Jin Yu Xi (fl. 307–345). On je sugerisao da bi Zemlja mogla biti okrugla poput nebesa, što je teorija sferne Zemlje koju je u potpunosti prihvatio matematičar Li Ye (1192–1279), ali ne i glavna kineska nauka sve do evropskog uticaja u XVII vijeku <ref>Needham (1986), Volume 3, pp. 220, 498-499.</ref>.
 
=== Doprinos u [[Matematika|matematici]] ===
U I vijeku nove ere, prihvaćena vrijednost broja pi u [[Kina|Kini]] iznosila je 3.Liu Xin (d. AD 23) je napravio prvi poznati kineski pokušaj preciznijeg izračuna od 3,1457, ali nema zapisa koji bi detaljno opisao metodu koju je koristio da dobije ovu cifru <ref>Needham (1986), Volume 3, 99–100.</ref> <ref>Arndt, Haenel, & Lischka (2001), 176.</ref>. U svom radu oko 130. godine <ref>Needham (1986), Volume 3, 100.</ref>, Zhang Heng je uporedio nebeski krug sa prečnikom zemlje, proporcionalno prvi kao 736, a drugi kao 232, izračunavajući tako pi kao 3,1724. <ref>Berggren, Borwein & Borwein (2004), 27.</ref>.
 
=== Geofizički doprinos ===
Line 27 ⟶ 32:
 
== Literatura ==
* Arndt, Jörg; Haenel, Christoph (2001). Pi — Unleashed. doi:10.1007/978-3-642-56735-3. ISBN 978-3-540-66572-4. S2CID 46515097.
* Balchin, Jon. (2003). Science: 100 Scientists Who Changed the World. New York: Enchanted Lion Books. ISBN 1-59270-017-9.
* Berggren, Lennart; Borwein, Jonathan; Borwein, Peter (2004). Pi: A Source Book. doi:10.1007/978-1-4757-4217-6. ISBN 978-1-4419-1915-1.
* De Crespigny, Rafe (2007). A Biographical Dictionary of Later Han to the Three Kingdoms (23-220 AD). doi:10.1163/ej.9789004156050.i-1311. ISBN 9789047411840.
* Fraser, Ian W. (2014). "Zhang Heng 张衡", in Kerry Brown, ed., The Berkshire Dictionary of Chinese Biography (pp. 369–376). Great Barrington, MA: Berkshire Publishing. ISBN 1-933782-66-8.
* Huang, Ray (1997). China: A Macro History. New York: An East Gate Book, M. E. SHARPE Inc.
* Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3, Mathematics and the Sciences of the Heavens and the Earth. Cambridge: Cambridge University Press. reprinted: Taipei: Caves Books, Ltd.
* Wright, David Curtis (2001) The History of China. Westport: Greenwood Press.
 
== Vanjski linkovi ==