Razlika između verzija stranice "Pčela"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 91.218.173.120 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki
oznaka: vraćanje
m razne ispravke
Red 21:
[[Stenotritidae]]
}}
'''Pčela''' je vrsta [[insekt|insekata]] iz reda opnokrilaca (''Hymenoptera''). Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakuplja [[cvijetni polen]], kao izvor bjelančevina i cvijetni [[nektar]] kao izvor ugljenih hidrata. Na [[Zemlja|Zemlji]] postoji oko 20 000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim područjima svijeta izuzev [[Antarktik]]a. Veličina pčele se kreće od 2  mm do 4  cm. Pretežno su crne ili sive boje.
 
== Podjela pčela ==
Red 44:
[[Datoteka:Bienen auf Wabe 1.jpg|300px|mini|desno|Kranjske pčele na saću]]
* '''[[Kranjska pčela]]''' (''Apis mellifica var. carnica Pollm'') - ili domaća pčela. Pripada grupi tamnih pčela. Tijelo joj je crne boje obraslo sivkastosrebrnastim dlačicama. Pčele radilice kranjske pčele imaju izuzetan nagon za sakupljanje hrane u prirodi. Matica ima veliku plodnost (2.000 jajašaca dnevno) i otporna je na bolesti. Prvi put je opisana u [[Slovenija|Sloveniji]], ali ona je svojstvena i autohtona širem prostoru. Postoji više podvrsta: alpska, panonska i sredozemna (jadranska).
 
* '''[[Italijanska pčela]]''' (''Apis meliffica var. ligustica''), pčela je [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] žučkaste boje navikla na dugotrajne paše i blagu klimu. Italijanska pčela ima vrlo blagu ćud, slabo izražen nagon za rojenjem, snažan razvoj tokom ljeta i jeseni te vrlo visoku plodnost matice. Česta osobina italijanske pčele medarice je i zalijetanje u tuđe košnice tako da nije omiljena kod svih pčelara. Zbog života u blagoj klimi leglo održava do kasnih jesenskih dana pa tako i zimuje u vrlo brojnim i jakim zajednicama. Odlikuje ju slabiji instinkt za sakupljanje [[propolis]]a i nektara, međutim ima odličnu sposobnost korištenja slabih paša.
 
* '''[[Kavkaska pčela]]''' (''Apis mellifica var. caucasica'') - porijeklom je sa [[Kavkaz]]a u [[Gruzija|Gruziji]]. Prema vanjštini sliči pomalo na kranjsku pčelu, a razlikujemo dvije vrste: sivu i žutu. Ima spori proljetni razvoj, ali ima odličnu odbrambenu sposobnost prema uljezima. Sama pčela ima duže rilce i marljivi je radnik na svim pčelinjim pašama, ali je sklona zalijetanju u tuđe košnice, tj. grabeži. Posjeduje slab rojevni nagon i brzo se prilagođava novim pašama. Posjeduje veliku sposobnost prikupljanja propolisa.
 
* '''[[Tamna evropska pčela]]''' (''[[Apis mellifica var. mellifica L.]]'') - najviše se uzgaja u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Krupne je građe sa zatupljenim zatkom, kratkog [[jezik]]a i tamno sivom gotovo crnom bojom. Otporna je i prilagođena za duge i hladne zime. Zbog te osobine ta se vrsta pčela uspjela održati još u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj]] [[amerika|Americi]] kao i [[Sibir]]u. Tokom sezone se razvija u zajednice srednje snage, razvoj zajednice traje dugo u jesen pa zimuje u jakim, brojnim društvima. Prinosi [[propolis]]a su umjereni, otporna je na bolesti dok med unosi slabije od Italijanske i sive Kranjske pčele.
 
Line 54 ⟶ 51:
 
* '''[[Patuljasta pčela]]''' (''Apis florea F.''), porijeklom je iz [[indija|Indije]]. Osobina ove vrste je da gradi jednostruko saće na otvorenom [[prostor]]u, obično na nekom [[stablo|stablu]]. Specifičnost njenog saća je u tome da ova pčela gradi ćelije raznih veličina za: radiličko saće, trutovsko saće i matičnjake koji imaju oblik [[žir]]a. Zajednica ima jak odbrambeni mehanizam, razmnožava se rojenjem, a posebnost vrste je i da u nestanku paše napušta [[gnijezdo]] u potrazi za novom jačom pašom koja zajednici osigurava dovoljne količine [[hrana|hrane]].
 
* '''[[Divovska pčela]]''' (''apis dorsata'') izgrađuje jednostruko saće na kojem živi. Sve ćelije saća gradi jednake veličine, bez razlike za trutovsko, radiličko ili za matičnjake. Dubina ćelija saća divovske pčele doseža i do 34[[milimetar|mm]]. Same radilice dvostruko su veće od evropske medonosne kranjske pčele. Kod ovih pčela nema razlike u veličini između radilica i matica. Divovska pčela živi na otvorenom pa je prema tome prilagodila način [[život]]a. Odbrambeni mehanizmi kod ove pčele su posebno izraženi i odlično čuva svoje [[leglo]]. Stare zajednice dijele se na nove manje zajednice, rojevni [[nagon]] je kod te vrste vrlo slab. U slučajevima nestanka ili slabljenja paše, napušta [[gnijezdo]] i seli na područje bogatije hranom.
 
* '''[[Afrikanizirana pčela]]''' - je pčela nastala u sklopu projekta [[Brazil]]ske vlade kako bi se dobila [[medonosna pčela]] sposobna da i u tropskoj klimi sa puno vlage uspješno oprašuje [[flora|floru]] te da pritom sakupi što veće količine [[med]]a.
 
Line 106 ⟶ 101:
* [https://web.archive.org/web/20060428075519/http://cache.ucr.edu/~heraty/beepage.html Vrste pčela] {{Simboli jezika|en|Engleski jezik}}
* [http://gears.tucson.ars.ag.gov Carl Hayden pčelarski istraživački centar] {{Simboli jezika|en|Engleski jezik}}
 
 
[[Kategorija:Insekti]]