Demokratija: razlika između verzija

Uklonjeno 7 bajtova ,  prije 5 mjeseci
m
Vraćene izmjene korisnika 79.143.111.165 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 185.18.60.112
No edit summary
oznake: vraćeno mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m (Vraćene izmjene korisnika 79.143.111.165 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 185.18.60.112)
oznaka: vraćanje
{{Nedostaju izvori}}
{{Osnovni oblici vladavine}}'''Demokratija''' ([[Grčki jezik|grč.]] δημοϰρατία: vladavina naroda), '''1''') oblik '''upravljanja''' u kojem se AMOGUS političke i druge odluke donose odlukom većine, najčešće direktnm odlučivanjem ili referendumima, u kojima sudjeluju svi građani," a koji su zakonskim ograničenjima onemogućeni u većini država u svijetu '''2''') indirektna demokratija, oblik '''vladavine''': razni oblici državne vlasti kroz predstavničku demokratiju kao što su bile raznolike "narodne demokratije" (u socijalističkim državama), raznolike "liberalne demokratije" (u kapitalističkim državama) koja se najčešće odnosi na liberalnu apologetiku kapitalističkog poretka, na shvaćanje ustava i interpretaciju ljudskih, odnosno građanskih prava, ali se također koristi i za opisivanje nekih drugih aspekata društvenog života. Definicija demokracije se s vremenom proširila i na aspekte društva i političke kulture koji se direktno ne odnose na oblik vladavine. Većina narodnih i liberalnih 'demokratija' su parlamentarne, odnosno predstavničke demokratije. Izraz ''demokratski'', odnosno ''demokratija'' se u širem smislu koristi kako bi se opisao način odlučivanja u različitim društvenim organizacijama. Pojam 'demokratija' je postalo perje za kićenje, sredstvo političke, tj. ideoške manipulacije jer niti jedna država na svijetu, po svojoj prirodi, nije, niti može biti nešto što nam se nameće kao 'demokratija'. Obzirom da se pojam demokratija jedino može primijeniti na pojedine izolirane samoupravne ([[Anarhija|anarhističke]]) komune, možemo govoriti samo o '''demokratskijim i manje demokratskim društvima,''' a osnovno je mjerilo koliko podanici bilo kojeg poretka mogu utjecati na vlast, tj. u kojoj mjeri mogu sami upravljati bilo kojim društveno-političkim procesom<ref>'''^''' Tirelli Mario''',''' ''Il teorema dell'impossibilità di Arrow'' (<abbr>PDF</abbr>), april 2009. <small>URL pristupljeno u augostu 2019</small>. Autor govori da se pod pojmom suvremene demokratije u zapadnom svijetu radi o "diktaturi manjine nad veċinom u kojoj je teško imenovati diktatora jer se radi o otuđenim centrima moći".</ref>.[[Datoteka:Election MG 3455.JPG|mini|Žena na glasanju]]
[[Datoteka:2019 Democracy index.svg|mini|400px|]]
Tako Enciklopedija Britanika pojam ''demokratija'' formalistički definiše kao ''oblik [[Vlast|vlasti]] u kojem sve odluke neke države donosi direktno ili indirektno većina njenih građana<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/democracy|title=democracy|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2017-02-27}}</ref> kroz poštene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.''