'''Propaganda''' označava sistematski pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te [[Manipulacija|manipuliranja]] ponašanjem pojedinca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići. Pojam "propaganda" se uglavnom koristi u [[Politika|političkom]] kontekstu, dok se na području [[Ekonomija|ekonomije]] govori o "[[Oglašavanje|oglašavanju]]".
Riječ propaganda izvedena je iz naziva zajednice ''Sacra congregatio Christiano nomini propaganda'' koja je [[1626]]. godine osnovana pri [[Papa|Papinskoj]] kuriji [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] sa svrhom širenja [[katoličanstvo|katolicizma]] i reguliranjaregulisanja crkvenih odnosa u nekatoličkim zemljama. Prvi put izvan crkve bilježi ga 14. izdanje Britanske enciklopedije ([[Encyclopaedia Britannica]]) [[1929]]. godine.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/12456a.htm Sacred Congregation of Propaganda]</ref>
Kroz [[monopol]]izaciju propagande [[Diktatura|diktatorskim]] režimima − posebno u [[Nacional-socijalizam|nacional-socijalizmu]], [[Staljinizam|staljinizmu]], [[Titoizam|titoizmu]] i drugim [[Totalitarizam|totalitarnim sistemima]], pojam propaganda ima vrlo [[Pejorativno|pejorativan]] karakter. Također, jednostrani prikaz informacija nije neuobičajen ni u demokracijamademokratijama. Zbog negativne [[Konotacija|konotacije]], pojam je u novije vrijeme pogrešno zamijenjen [[Engleski jezik|engleskim]] sa pojmom ''Public Relations'' ili [[odnosi s javnošću]]. No, jako je bitno istaknuti da odnosi s javnošću nisu isto što i propaganda. Propaganda je zapravo jednosmjeran oblik komunikacije, dok su odnosi s javnošću dvosmjerni oblik komuniciranja. Ono što razlikuje propagandu i odnose s javnošću jeste i činjenica da u propagandnoj komunikaciji često nije moguće identificirati izvor, dok su u odnosima s javnošću izvori tačno precizirani. Također, propaganda se temelji na nagovaračkom karakteru, dok odnosi s javnošću trude se održati naklonost i vezu između javnosti i određenih institucija ili pojedinaca, prije svega dijalogom koji nije striktno usmjeren na manipulativni karakter (ne gledaju se samo interesi institucija ili pojedinaca, nego i ciljanih grupa). Ono što bi se moglo povezati kao propagandno, a da se tiče odnosa s javnošću, jeste svakako oglašavanje (koje je instrument PR-a). Ali ipak i oglašavanje pored nagovaranja, ima funkciju obrazovanja i informisanja (funkcija informisanja dominantnija je od nagovaračke).
