Razlika između verzija stranice "O upravljanju carstvom"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 95.168.121.166 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki
oznake: vraćanje linkovi ka čvor-člancima
No edit summary
Red 1:
'''De administrando imperio'''<ref>{{Cite book|last=Constantine Porphyrogenitus|url=http://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai|title=De Administrando Imperio [On Administering the Empire]|language=English}}</ref>, djelo [[Bizantija|bizantijskog]] cara [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/De-administrando-imperio|title=De administrando imperio {{!}} work by Constantine Porphyrogenitus {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2022-01-25}}</ref> u 10 vijeku. Djelo je posvetio svom sinu, da bi mu pomogao pri vladanju državom. Za [[Bosna|Bosnu]] djelo je značajno jer je to prvi izvor u kojem se spominje Bosna i Bosanska država.
{{Nedostaju izvori}}
'''De administrando imperio''', djelo [[Bizantija|bizantijskog]] cara [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] u 10 vijeku. Djelo je posvetio svom sinu, da bi mu pomogao pri vladanju državom. Za [[Bosna|Bosnu]] djelo je značajno jer je to prvi izvor u kojem se spominje Bosna i Bosanska država.
 
'''DAI''' predstavlja u historiografskoj literaturi skraćenicu za rukopis [[De administrando imperio]] bizantskog cara i pisca [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina VII Porfirogeneta]]. Razlog za ovakvu oznaku je uobičajen, kao i kod nastanka svih skraćenica, da se ne bi opterećivao tekst ponavljanjem dužeg naslova.
 
Sačuvani rukopis DAI nije imao svoj naslov i naziv, a kao De administrando imperio (skraćeno DAI) su ga nazvali naučnici koji su se njime koristili ([[Meursius]] [[1611]].). Na jugoistoku [[evropa|Evrope]] DAI je poznat u prevodu u dvije verzije: ''O upravljanju carstvom'', koji prati dati naslov i ''Spis o narodima'' koji pokušava da prati suštinu rukopisa. Obzirom na didaktički karakter spisa u literaturi se svojstvo rukopisa daje formulacijom ''Traktat o narodima''. I inače knjige i rukopisi u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] u brojnim slučajevima i kada imaju naslove oni su zapravo čitava prva rečenica. Zato ih struka kasnije, radi lakšeg korištenja skraćeno imenuje. Takvi su i [[Opis Dubrovnika]] Filipa de Diversisa čiji pravi naslov ima desetak redova a kreće Počinje opis ...; [[Ljetopis Popa Dukljanina]] koji nema sve elemente ljetopisa pa ga zovu i [[Barski rodoslov]]; Hronika [[Toma arhiđakon|Tome arhiđakona]] poznata i kao Splitska hronika, Historija splitske crkve (Historia Salonitana, za razliku od Historia salonitana maior, a koje opet struka skraćeno navodi kao HS i HSM) i drugi slični primjeri.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}