Banjalučka sahat-kula: razlika između verzija

Premda vrijeme tačnog nastanka sahat-kule nije poznato, najvjerovatnije je to 1587. godina, za vrijeme velikih građevinskih poduhvata [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhad-paše Sokolovića]] u Banjoj Luci, novoj prijestonici novoformiranog [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Ako je ova pretpostavka istinita, banjalučka sahat-kula bila je najstarija sahat-kula u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Sahat-kula bila je jednoprostoran objekt i u podnožju je imala gotovo kvadratnu osnovu dimenzija {{bezpreloma|3,20 × 3,30 m}}. Njeni zidovi bili su neobično masivni. Imala je oblik [[Toranj|tornja]] koji se postupno sužavao prema koti koja se nalazila na visini 14,45 {{razmak}}m, odakle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenoga dijela koji je nastao nakon [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotresa 1969]]. Visina sahat-kule u vrijeme rušenja 1993. godine iznosila je 18,89 {{razmak}}m, a bila je završena četverovodnim šatorastim krovom. Kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala je niz promjena, kako u svom izgledu, tako i u dimenzijama.

== Pregled kroz vijekovestoljeća ==

Sredinom 20. vijekastoljeća ostala je bez sata, i takva ostala 30 godina do 1971. kada je sat ponovo postavljen. Najveće zasluge za ovaj poduhvat svojevremeno su nosili Društvo prijatelja banjalučkih starina i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture iz Sarajeva. U ponoć između 21. i 22. aprila 1971, sat je ponovo pokrenut. Svečani govor održao je Fuad Balić, a otvaranje se dogodilo i uz stihove pjesnika Jovana Joce Bojovića.{{sfn|Ravlić|2002|p=318}}

Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, objekt je stavljen pod zaštitu države; upisan je i u Registar spomenika kulture. Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. Sahat-kula u Banje Luke bila je evidentirana i kategorizovanakategorizirana kao objekatobjekt druge kategorije – i to kao deveti po redu. Urbanističkim planom Banje Luke iz 1975. godine, bila je predviđena rekonstrukcija i vraćanje prvobitne namjene.<ref name="Komisija" />

* 19. vijekstoljeće:<ref name="Komisija" />

* kraj 19. i početak 20. vijekastoljeća – dodate zatege sa maskama;<ref name="Komisija" />

Srušena je 15. decembra 1993. godine, nekoliko mjeseci nakon rušenja Ferhadije; srušeni su i drugi objekti u kompleksu Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci – turbe Ferhat-paše Sokolovića i turbe Ferhat-pašinih [[bajraktar]]a, s ogradom, česmom, [[šadrvan]]om i svim bašlucima na groblju. Istog dana počelo je odvoženje svih ostataka na smetljište.{{sfn|Husedžinović|2005|pp=578, 583}}{{sfn|Galijaš|2009|p=321}}<ref name="Komisija" /><ref name="bsmedia">{{cite web|title=ZLOCINACKO UNISTAVANJE spomenika islamske arhitekture u Banjaluci|url=http://bhmedia.se/banjaluka/tekstovi/unistavanje.htm|last=Husedžinović|first=Mr. arh. Sabira|others=|editor=|publisher=bhmedia.se|format=|work=|date=2002|accessdate=4. 6. 2020|archiveurl=|archivedate=|quote=}}</ref>