Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija zaštićeno područje
'''Ulcinjska solana''' se nalazi na krajnjem jugu [[Crna Gora|Crne Gore]], na granici sa [[Albanija|Albanijom]]. Udaljena je vazdušnom linijom 1 km Ulcinja i isto toliko od granice sa Albanijom. Putem je od Podgorice udaljena 85 km, od Budve 68 km, a od Skadra u Albaniji 40 km.<ref name="wdppark">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Montenegro&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Parkovi prirode u Crnoj Gori |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref>
| naziv = Veliki gradski park u Tivtu
== Historija ==
| alt_naziv =
Današnja solana počela se graditi u periodu 1926.do 1934. godine. Prva berba soli realizovana je 1935. godine i iznosila je 6.000 tona.[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1935/08/15?pageIndex=00005 Vreme - digitalna.nb.rs - Pristupljeno 14.12.2021] Rekordna berba od 41.882 tona zabilježena je 1952. godine, a 1959. solana se rekonstrukcijom proširuje na 9,3 km2. Razorni zemljotres 15. aprila 1979. godine jako je oštetio infrastrukturu. U procesu obnove, proširena je na 1,477 ha. Ulcinjska Solana je jedna od deset najvećih i jedna od najmlađih solana na Mediteranu.
| kategorija_za_IUCN = III
| slika = File:Park in Tivat.jpg
| veličina_slike = 250px
| alt_slike =
| opis_slike =
| karta =
| karta_alt =
| opis_karte =
| veličina_karte =
| reljef =
| oznaka =
| pozicija_oznake =
| marker =
| veličina_markera =
| koordinate = {{coord|42|15|13|N|19|06|16|E|type:landmark}}
| koord_ref =
| lokacija =
| najbliži_grad =
| površina = 60 ha
| oznaka =
| ovlašteno =
| napravljeno =
| osnovano = 1968,([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]) 2015.<ref name="wdparktivat">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555560190 |title= Veliki Gradski park u Tivtu |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref>
| određeno =
| br_posjetioca =
| posjetioci_god =
| posjetioci_ref =
| upravljačko_tijelo = JP Nacionalni parkovi Crne Gore
| upravnik =
| operater =
| vlasnik =
| svjetska_baština =
| veb-sajt =
| url =
| dijete =
| ugrađeno =
| ugrađeno1 =
| ugrađeno2 =
}}
 
'''Veliki gradski park u Tivtu''' ja naziv [[Zaštićena područja u Crnoj Gori|zaštićenog područja u Crnoj Gori]], smještenog u centru [[Tivta]]. Park je poznat i pod nazivom Mornarički park zbog činjenice da se Mornarice dugo bavila održavanjem parka. Podignut je 1892. godine o čemu svjedoči natpis na tada postavljenom spomen obilježju.<ref>[https://expeditio.org/index.php?option=com_content&view=article&id=294:gradski-park-tivat&catid=81&Itemid=410&lang=sr Expeditio: gradski park, Tivat - expeditio.org - Pristupljeno 14.12.2021]</ref> Osnovan je po naredbi komandanta [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] mornarice Frihera fon Šterneka, sa ciljem uređenja okruženja [[brod]]ogradilišta Arsenal, kojeg je osnovao isti admiral 1889.<ref>[https://tivat.travel/veliki-gradski-park-najveci-park-boke/ Turidtička organizacija opštine Tivat - tivat.travel -Pristupljeno 13.12.2021]</ref>
 
Jedina građevina koja je podignuta u parku je rasadnik i još uvijek je u upotrebi. To je građevina od opeke sa ostakljenim krovom, čija je unutrašnjost krajnje funkcionalna, sa dealjima na kostrukciji od kovanog željeza koja u tjemenima i na kraju kosine krova ima [[Secesijska arhitektura|secesijske ukrase]].
== Biljne vrste ==
Osnivač parka naredio svim komandantima austrougarskih ratnih brodova da donose biljke sa putovanja, a zatim je ta praksa prerasla u običaj.
U svojem najsjajnijem periodu, park je bio popunjen brojnim egzotičnim biljnim vrsta. Iako devastiran i umnogome osiromašen, ovaj park još uvijek predstavlja jedinstvenu biljnu cjelinu. Još su prisutna brojna stabla alepskog i primorskog bora, eukaliptusa, velikocvjetne i liliflora magnolije, čempresa, kedra, platana, lipe, katalpe, melije, hrasta medunca, lovora i palme, rogača, abacije, divljega kestena. Park je poseban sa po dva stabla čileanske jele (''Araukarija araukana'') za koja se često navodi da su dva stabla iz tivatskog parka jedinstvena u Evropi.
 
 
== Zaštićeno područje ==
Od 1968. godine park je zaštićeni objekat prirode, a u januaru 2015. godine Odlukom Skupštine Opštine Tivat dobio je status [[Spomenik prirode|spomenika prirode.]]<ref>[https://bokanews.me/tivat-veliki-gradski-park-kroz-istoriju-2-2 Veliki park u Tivtu - bokanews.me - Pristupljeno 13.12.2021]</ref>
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Portal|Crna Gora}}
{{DEFAULTSORT:Ulcinjska solana, Park prirode}}
[[Kategorija:Zaštićeni pejzaži u Crnoj Gori]
 
Solana je decenijama imala važan i veliki uticaj na privredu grada Ulcinja. U istoriji ovog najstarijeg ulcinjskog preduzeća zabeleženo je da samo dva puta nije bilo berbe soli. Jednom je to bilo 1943. godine, za vrijeme Drugog svetskog rata, a drugi put 1964. godine, kada je dugotrajna kiša sasvim istopila slane kristale. Posle 80 godina proizvodnje, berba iz 2013. godine je bila posljednja, a njen izostanak je doveo u opasnost cjelokupan ekosistem.
== Fauna ==
=== Vodozemci i gmizavci ===
U staništima Ulcinjske solane nalazi se 12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca. Vodozemci teško izdržavaju u slanoj vodi ili u slatkovodnim solanskim kanalima, gde su lak plijen brojnim pticama. Zato su okolne močvare za njih idealno stanište. Za gmizavce ovdje vladaju povoljniji uslovi zbog velikog broj [[ptica]], njihova jaja i ptića koji se pile na nasipima, kao i brojnih insekata. Najveći broj vrsta iz obe grupe, pripadaju kategorijama ranjivih, ugroženih ili kritično ugroženih vrsta.
=== Ptice ===
Solana se nalazi između najznačajnijih ornitoloških lokaliteta na Jadranu, pa i šire. To su područja od međunarodnog značaja za boravak ptica: [[Velika plaža kod Ulcinja]], Ada Bojana, Šasko jezero i [[Skadarsko jezero]] u Crnoj Gori i Velipoja u Albaniji.
 
Do sada je na prostoru Solane registrovano više od 240 vrsta ptica, što je oko 50% od ukupnog ptičjeg fonda u Evropi. Ono što Solanu odvaja od svih ostalih sličnih staništa u okolini je kvalitet vrsta i njihova brojnost. Brojno stanje više od 10 vrsta koje se ovde gnijezde, zimuju ili svraćaju tokom jesenje ili proljećne seobe prelazi prag od 1% ukupne svetske populacije.
[[File:Dalmatian Pelican (Pelecanus crispus) immature (20633157536).jpg|mini|lijevo|Dalmatinski pelikan]]
[[File:Two andeanflamingo june2003 arp.jpg|mini|lijevo|Flamingosi]]
==== Pelikani ====
U skladu sa podacima sakupljenim od 2003. godine, Solana Ulcinj pokazuje da ima odlične uslove za ihranu i odmor globalno ugroženih pelikana u period od avgusta do novembra. Jata koja doleću na Solanu najčešće broje oko 50 jedinki. Najveći broj od 96 jedinki registrovan je 2005. godine. Pelikani na Solani provedu obično 4 meseca. Bazeni na kojima se regrutuju pelikani su najrasprostranjeniji, bez tamarisa i trske u njima. Otvoreni pogled im omogućava zaštitu od predatora i uznemiravanja od strane čoveka. Glavna hrana pelikana su ribe.
 
 
==== Flamingosi ====
Flamingosi su još 2003. godine registrovani na području Solane. Tokom 2006. boravili su na Solani cijelo proleće, od marta do maja, a u jesen iste godine registrovane su ptice sa delte reke Ebro u Španiji. Godine 2010. prvi put je zabeležen značajniji broj, kada je oko 180 jedinki ovde provelo zimu. U novembru 2011. ornitolozi su zabeležili više od 450 flamingosa, novembra 2012. 735, da bi se u oktobru 2014. godine na solani registrovalo oko 2500 jedinki. Očitavanje prstenova ukazuje njihovu regionalnu povezanost sa Španijom, Francuskom, Italijom, Turskom, Tunisom i Alžirom. Najveći deo njihove ishrane čine sitni beskičmenjaci kao što je salamurski račić (Artemia sp.). Zimi, kada nema račića, oni se hrane crvima, larvama, malim puževima i školjkama sa cistama salamurskog račića.
 
Godine 2013. na solani se gnijezdilo svega oko 350 parova, zbog loših uslova gnežđenja, što podrazumeva uznemiravanja, krađe jaja ili nedostatka vode u bazenima. Te godine desio se incident u kom su pokradena sva jaja flamingosa. Poslednjih godina uslovi za boravak flamingosa, kao i drugih vrsta ptica, na Ulcinjskoj solani se popravljaju, pa se ove ptice ponovo gnijezde i donose na svijet svoje piliće na ovom području.