Razlika između verzija stranice "Sarajevska žičara"

Sarajevska žičara prvi je put napravljena 1959, a otvorena za javnost 3. maja iste godine. Imala je kapacitet 400 putnika po satu. Ipak, mnogo godinaZbog radaneodržavanja i opravakatehničke uzelo je danakneispravnsti, uzrokovavšižičara ozbiljneje probleme,bila toliko da su relevantne institucije zabranile daljnje popravke. Takvi problemi javili su sezatvorena 1977, 1982, 1986, 1987, te posebnotr 18. novembra 1989, kada je daljnje popravke zabranio Institut ZRMK iz Ljubljane.<ref>{{cite web|title=žičara – Historijski arhiv Sarajevo|url=http://www.arhivsa.ba/wordpress/?tag=zicara|website=www.arhivsa.ba}}</ref>

Sarajevska žičara rekonstruisana je tokom 2017. i 2018. te službeno otvorena 6. aprila 2018.<ref>{{cite web|title=Otvaranje Tebevićke žičare počeće raditi 6. aprila {{!}} AKOS|url=https://akos.ba/otvaranje-tebevicke-zicare-pocece-raditi-6-aprila/|website=akos.ba}}</ref> Ukupno 33 moderne korpekabine čine novi sistem, koje mogu prevesti do 1.200 putnika iz grada na Trebević po satu, s trajanjem vožnje koja u jednom smjeru iznosi oko 9 minuta.<ref name= "SŽ">{{cite web|title=First Gondolas for Trebevic Cable Car arrived in Sarajevo? - Sarajevo Times|url=http://www.sarajevotimes.com/first-gondolas-trebevic-cable-car-arrived-sarajevo/|website=Sarajevo Times|date=28. 11. 2017}}</ref>

Žičara ima 33 gondole, od kojih je pet u bojama olimpijskih krugova – plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj i crnoj, jedna je u boji zastave BiH, dok su ostale crne. Mufid Garibija, sarajevski arhitekta, osmislio je izgled žičare, kao i njene dolazne i polazne stanice.<ref name= "SŽ"/> Imenovani je, prilikom predstavljanja nove kabine Trebevićke žičare, istakao da će cijela žičara biti panoramska, te će stanicama i gondolama dominirati staklo, što će doprinijeti užitku posjetilaca u pogledu na Sarajevo. „Gondole će biti u bojama olimpijskih krugova i oslikavat će jedinstvo i multietničnost Sarajeva“,  kazao je Garibija.