Razlika između verzija stranice "Stjepan Vukčić Kosača"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Stjepan Vukčić Kosača''' (cca [[1404]] - [[22. maj]]amaja [[1466]]), [[Veliki vojvoda bosanski|veliki vojvoda Rusaga bosanskoga]], od 1448. godine herceg [[Vojvodstvo Svetog Save|Vojvodstva Svetog Save]], bio je najistaknutiji vlastelin među [[Kosače|Kosačama]]. Njegov posjed se protezao od Lima i Drine preko Neretve u Dalmaciji do Imotskog, a po njegovom posjedu (Hercegova zemlja) danas nosi ime - [[Hercegovina]].
 
== Naslijeđe ==
Stjepan Vukčić je bio sin kneza [[Vukac Hranić|Vukca Hranića]] i [[Katarina Kosača (starija)|Katarine Kosače]], rođen u selu Kosača nedaleko od Goražda (15 kilometara), te bratić [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], velikog vojvode bosanskog. Stric mu je umro [[1435]]. godine, te ga je Stjepan naslijedio kao veliki vojvoda bosanski. Međutim, odmah je morao voditi borbu za očuvanje nasljeđa Kosača. U sukobu sa [[Pavlovići]]ma, vojvodi Radoslavu Pavloviću je preoteo njegove južne posjede na području Trebinja [[1438]]. godine. Od [[1440]]. do [[1443]]. proširio je vlast na [[Omiš]], [[Završje]] (ili Tropolje), [[Poljica]], [[Zeta|Gornju Zetu]], [[Bar]], [[Trebinje]] i [[Klobuk]].
 
Stjepan Vukčić je bio sin kneza [[Vukac Hranić|Vukca Hranića]] i [[Katarina Kosača (starija)|Katarine Kosače]], rođen u selu Kosača nedaleko od Goražda (15 kilometara), te bratić [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], velikog vojvode bosanskog. Stric mu je umro [[1435]]. godine, te ga je Stjepan naslijedio kao veliki vojvoda bosanski. Međutim, odmah je morao voditi borbu za očuvanje nasljeđa Kosača. U sukobu sa [[Pavlovići]]ma, vojvodi Radoslavu Pavloviću je preoteo njegove južne posjede na području Trebinja [[1438]]. godine. Od [[1440]]. do [[1443]]. proširio je vlast na [[Omiš]], [[Završje]] (ili Tropolje), [[Poljica]], [[Zeta|Gornju Zetu]], [[Bar]], [[Trebinje]] i [[Klobuk]].
 
== Brakovi i potomstvo ==
Ženio se tri puta. Prva žena bila je [[Jelena Balšić]], zetska princeza iz kuće [[Balšići|Balšića]], koju je oženio [[1424]]. godine. Njihova djeca su bili:
 
Ženio se tri puta. Prva žena bila je [[Jelena Balšić]], zetska princeza iz kuće [[Balšići|Balšića]], koju je oženio [[1424]]. godine. Njihova djeca su bili:
 
*[[Vladislav Hercegović Kosača]]
Line 14 ⟶ 12:
*[[Katarina Kosača]]
 
Hercežica Jelena je umrla [[1453]]. godine. Dvije godine kasnije oženio je Barbaru, a [[1460]]. Njemicu Ceciliju. Sin vojvotkinje Cecilije i vojvode Stjepana bio je:
 
*[[Ahmed-paša Hercegović Kosača|Stjepan Hercegović Kosača]] (po prelasku na islam poznat kao Ahmed-paša)
 
Ugrožen od Mlečana i zetskog vojvode Stefana Crnojevića, koji su mu ubrzo zatim oteli Bar, Gornju Zetu i [[Omiš]], pomirio se s bosanskim kraljem [[Stjepan Tomaš|Stjepanom Tomašem]], s kojim je do tada ratovao. U znak pomirbe pristao je na udaju kćeri [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarine]] za bosanskog kralja ([[1446]]).
 
== Dobijanje titule - Herceg ==
[[Datoteka:Stefan Vukčić i rat u Zeti 1441.jpg|mini|Teritorij hercega Stjepana]]
Godine [[1448]]. priklonio se Osmanlijama i srpskom despotu [[Đurađ Branković|Đurađu Brankoviću]] u napadu na bosanskog kralja i usvojio titulu [[herceg]]a, kojom ga je oslovljavao [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva]]. Tokom trećeg braka, s bavarskom princezom Cecilijom, u korespodenciji je koristio njemačku transliteraciju njegove titule vojvoda - ''Hercog'' (što je, u narodnom jeziku, evaluiralo u 'herceg'). Teritorija pod njegovom vlašću, protezala se od [[Lim (rijeka)|Lim]]a do [[Cetina|Cetine]] i od [[Rama|Rame]] do Kotorskog zaljeva. Na tom je prostoru bio poput samostalnog vladara.
 
Herceg Stjepan stolovao je u više rezidencija, najčešće u dva grada: ljeti u [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]u, a zimi u (Herceg) Novom. Težnje za privrednim osamostaljenjem došle su do izražaja i u njegovim naporima da grad Novi razvije u pomorsko i trgovačko središte (1449. osnovao je radionicu sukna). Pritom je izbio rat s [[Kotor]]om i [[Dubrovnik]]om, koji je trajao 1451-54. [[Drugi konavoski rat]], a u njega su se upleli i hercegovi protivnici (kralj [[Stjepan Tomaš]], hercegov sin [[Vladislav Hercegović Kosača]], vlastela Vlatkovići i pojedini hercegovi vazali). Osmanlijska vojna pomoć upućena hercegu pokolebala je njegove protivnike pa se [[1453]]. pomirio sa sinom Vladislavom, a [[1454]]. s Dubrovnikom. Pošto su Osmanlije počeli upadati u njegovu zemlju, pomirio se i s novim bosanskim kraljem Stjepanom Tomaševićem ([[1461]]). Nakon pada Bosne [[1463]]. njegove zemlje su postupno, od [[1465]]. godine, osvajali Osmanlije (Hum i Podrinje) i Mlečani (Neretvansku krajinu). Potkraj života vlast mu je bila svedena na usko primorsko područje s gradom Novim, koji su Osmanlije zauzeli [[1482]].
 
Herceg Stjepan Vukčić Kosača umro je 1466. godine. Nakon osmanlijskog osvajanja, posjed hercegove zemlje dobio je ime Hercegovina. Kroz dalji razvoj hercegovačke historije, obim područja Hercegovina se mijenjao, a održao se do danas.
Line 31 ⟶ 29:
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=Veliki vojvoda [[rusag]]a bosanskog<br>''<small>kasnije</small>'' Herceg Svetog Save
|godine=[[1435]]-[[1466]].
|prethodnik=[[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]]
|nasljednik=[[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]]