Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Pregled historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
oznaka: linkovi ka čvor-člancima
Red 1:
{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv = Nacionalni park Skadarsko jezeroPaklenica
| alt_naziv =
| kategorija_za_IUCN = II
| slika = DonjiSkalni Murići,utvar MontenegroBojin - panoramioKuk.jpg
| veličina_slike = 250px
| alt_slike =
| opis_slike = Donji Murići
| karta =
| karta_alt =
Red 16:
| marker =
| veličina_markera =
| koordinate = {{coord|4244|1022|00|N|1915|1926|00|E|type:landmark}}
| koord_ref =
| lokacija = [[Šibensko-kninska županija]], [[Ličko-senjska županija]] (31 km<sup>2</sup>)
| najbliži_grad = [[PodgoricaGospić]], {{flag|Crna GoraHrvatska}}
| površina = 22195,808 km<sup>2</sup>
| oznaka =
| ovlašteno =
| napravljeno =
| osnovano = 1983.1929, 1949([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) 19981997. [[Crna GoraHrvatska]]<ref>[https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=MontenegroCroatia&filters%5Biucn_category5Bdesignation%5D%5B%5D=IINational+Park Nacionalni parkovi u Crnoj GoriHrvatskoj - protected planet - Pristupljeno 03.12.2021]</ref>
| određeno =
| br_posjetioca =
Red 41:
| ugrađeno2 =
}}
<ref>[https://www.protectedplanet.net/country/MNE UNESCO Zaštićena područja u Crnoj Gori]</ref>
Skadar je kraško jezero, duboko između četiri i šest metara, sa mnoštvom malih ostrva na kojima se nalaze tragovi bogatog, istorijskog i kulturnog nasleđa Crne Gore. Obale jezera bogate su brojnim rtovima i uvalama obraslim trskom, što Nacionalnom parku daje poseban i autentičan izgled.<ref>[https://portomontenegro.com/me/blog/nacionalni-park-skadarsko-jezero/ Nacionalni park Skadarsko jezero – upoznajte diva južne Evrope - Pristupljeno 03.12.2021 ]</ref>
== Vode ==▼
Kao dio Dinarida, planinskog vijenca poznatog po kraškim terenima, Nacionalni park Skadarsko jezero obuhvata velika kraška udubljenja, podzemne pećine i karške vodotoke.
 
'''Nacionalni park Paklenica''' Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh (1757m/nv), Babin vrh, Sveto brdo (1753 m/nv)). Administrativno pripada [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] (64 km<sup>2</sup>) i [[Ličko-senjska županija|Ličko-Senjskoj]] (31 km<sup>2</sup>), [[Hrvatska]].[https://web.archive.org/web/20111120013840/http://www.paklenica.hr/Paklenica_O_Parku.htm Nacionalni park Paklenica - Pristupljeno 03.12.2021]
Zanimljiva činjenica o ovom području je da postoji mnogo hidroloških pojava kao što su vrtlozi i isprekidani izvori svježe vode. Tokom ljetnjeg perioda, mnogi od ovih izvora presušavaju kako bi Skadarsko jezero zadržalo ogromnu količinu slatke vode.
== Flora i fauna ==
Ekosistem nacionalnog parka Skadar je veoma raznolik. Kada se uzme u obzir bogatstvo flore, može se reći da je ekosistem Skadra submediteranskog tipa sa močvarnim i slatkim vodama.
 
Ime Paklenica najvjerojatnije potječe od smole crnog [[bor]]a, tzv. „pakline“, koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini, za zacjeljivanje rana, zatim kao luč - za osvjetljenje te za premazivanje drvenih brodova. Na relativno malom području susreće se bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda.
Nacionalni park Skadarsko jezero u Crnoj Gori baštini mnogo lijekovitih, aromatičnih, mednih i endemičnih vrsta biljnog svijeta, koje uključuju dalmatinsku žutilovku, ruzmarin, šafran, carsku krunu, divlje žute lale, maslačke, lovor itd. Plavna polja dom su različitim vrstama vrba. Na sjevernoj strani obale možete vidjeti stabla skadarskog hrasta koji je među zaštićenim vrstama.
Sa više od 290 vrsta ptica, Skadarsko jezero Nacionalni park je poznat kao pravi raj za ptice, posebno za one ugrožene i zaista rijetke. Među najzanimljivijima su barske kokice, divlje patke, gnjurci, dalmatinski pelikani, žute, bijele i sive čaplje ali i mnoge druge.
 
Park je prepoznatljiv po dva duboka kanjona - Velika i Mala Paklenica, okomito urezanim u južne padine Velebita, autohtonim šumama crnog [[bor]]a i nekoliko tipova [[Bukva|bukovih]] šuma.
Pored ptica, u slivu Skadarskog jezera ima više od 48 vrsta riba, od kojih je 15 endemskih vrsta, poput grmlja, jegulja, itd. Takođe, možete pronaći i brojne vrste vodozemaca. Najvažnije su zelene, velike žabe, kao i skadarske zelene žabe, glatki mrmoljci, itd. Nacionalni park Skadar bogat je i reptilima, a neki od najčešćih su zmija podvezica, tropski, smjeđi, kameni i kraški gušteri i mnogi drugi.
== Zaštićeno područje ==
=== Nacionalni park ===
Paklenica je prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojeg je trebalo revidirati svake godine, a što se nije činilo. Drugi put je proglašena za [[nacionalni park]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 19. oktobra 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvica]].<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/HRV |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name="nppaklen">{{Cite web |url=https://np-paklenica.hr/hr/ |title= Nacionalni park Paklenica |work=np-paklenica.hr |accessdate= 10.10. 2021}}</ref>
 
Godine 1997. predsjednik Hrvatske [[Franjo Tuđman]] donio je odluku o proglašenju Zakona o izmjenama zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom.<ref name="nppakl">{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_02_15_214.html |title= Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (NN 15/97) |work=Narodne novine 01/97-145/1 od 7.1.1997 |accessdate= 10.10. 2021}}</ref>
Ribolov je vjerovatno jedna od najpopularnijih aktivnosti na jezeru, naročito kod lokalnih stanovnika. Kada je u pitanju Crna Gora Skadarsko jezero je poznato po bogatom mrešćenju različitih vrsta ribe, među kojima se najčešće love šarani, jegulje i kedri i dr.
 
=== UNESCO-ova lista ===
Pecanje rijetkih, slatkovodnih vrsta riba veoma je popularan vid sporta i zabave i među turistima. Neki od lokalnih brodića vas mogu odvesti do najboljih mijesta za ribolov, a kapetan će vas posavjetovati kao stari i iskusni ribolovac.
Uz [[Nacionalni park Sjeverni Velebit]] i [[Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi]], dijelovi Paklenice upisani su na [[UNESCO]]-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima
== Historija ==
prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 2031 hektaru šume na lokacijama Suva draga - Klimenta i Oglavinovac - Javornik. Posebnost proglašenih iskonskih [[Bukva|bukovih šuma]] temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9534468 Bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine - hina.hr 7. srpnja 2017.]</ref>.
Nacionalni park Skadarsko jezero je nekada bio dio Zete, drijevne slovenske provincije u Crnoj Gori. Početkom 13. vijeka došlo je do velike osmanske okupacije područje Skadra. U periodu između 13. i 19. vijeka, u okolini jezera građene su tvrđave poput Besaca u selu Virpazar i Lesendro u Vranjini. Nakon pada otomanske imperije, Skadar je pripojen Albaniji i nazvan “Škodra“. Kada je Crna Gora postala nezavisna, početkom 20. vijeka, crnogorski kralj Nikola Petrović je postavio svoj ljetnji dvorac u mjestu Rijeka Crnojevića, smještenom na obali Skadarskog jezera. Na površini jezera mogu se uočiti i ostaci utvrđenja Obod, gdje se nekada nalazila prva štamparija poznata po prvoj knjizi u južnoj Evropi, štampanoj 1494. godine, pod nazivom “Oktoih“. Ovi spomenici danas su neki od najposećenijih znamenitosti koje se vezuju za Skadarsko jezero Nacionalni park.
▲== VodeIstorija ==
U posljednja dva milenijuma pne, u [[Bronzano doba|bronzanom dobu]], područje su naseljavali pripadnici [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Liburni|Liburna]]. Tada su nastale suhozidne građevine ([[Gradina|gradine]]). Mogle su poslužiti kao zaklon stanovništvu iz okolnih zaseoka u slučaju opasnosti, a neke su bile i trajna naselja u kojima su stolovali lokalni moćnici. Ujedno su nadzirale važne stočarske i trgovačke puteve koji su kroz Paklenicu ili preko Rujna vodili u Velebit i preko njega u Liku. Neke od njih služile su za nadziranje plovidbe. Danas su razrušene, ali ponegdje je još moguće vidjeti prstenaste nasipe mjestimično visoke do nekoliko metara. U neposrednoj blizini gradina često se nalaze [[Tumuli|grobne gomile]] – nakupine velikog okruglog kamena pod kojima su, u grobnim škrinjama načinjenim od kamenih ploča, bili pokapani tadašnji moćnici. Većina ih je raskopana i grobovi opljačkani, ali ih je još ponegdje moguće uočiti, kao na području zaseoka Ljubotić iznad Tribanj-Kruščice.
 
Tokom posljednja dva stoljeća p.n.e., istočnu obalu [[Jadransko more|Jadran]]a postepeno osvajaju [[Rimsko Carstvo|rimske legije]]. Osnivanjem [[Dalmacija (provincija)|rimske provincije Dalmacije]] na početku 1. stoljeća naše ere uspostavlja se trajna rimska vlast. U to vrijeme osnovan je i Starigrad, rimski ''Argyruntum'', koji se ubrzo razvio u važno trgovište. U četvrtom desetljeću prvog vijeka, car [[Tiberije]] ga je učvrstio bedemima i kulama. Uz cestu koja je iz grada vodila prema jugozapadu nalazilo se gradsko groblje. Iz otprilike 400 istraženih grobova prikupljeni su bogati [[Arheologija|arheološki]] nalazi: nakit, stakleno i metalno posuđe, oružje i alati. Najzanimljivija je zasigurno zbirka antičkog stakla – čak 146 posuda različitih oblika (zdjelice, čaše, boce) koja se čuva u Arheološkom muzeju grada Zadra.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|Hrvatska}}
{{Commonscat|Lake ScutariPaklenica}}
Nacionalni parkovi u Crnoj GoriHrvatskoj
Svjetska baština u Hrvatskoj
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Igralište"