Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
oznaka: linkovi ka čvor-člancima
Red 1:
{{Infokutija nematerijalnazaštićeno kulturna baštinapodručje
| naziv = Nacionalni Mavrovo
| vrsta_baštine = Mediteranska ishrana
| slika alt_naziv = Olive harvest in Baruffi.png
| kategorija_za_IUCN = II
| širina slike =
| opis_slikeslika = Branje masline, jedne od= osnovnihMavrovo namirnicaNational uPark mediteranskoj- ishranipanoramio.jpg
| regija veličina_slike = Evropa250px
| institucijaalt_slike =
| opis_slike =
| država = {{ZID|Hrvatska}} {{ZID|Španija}} {{ZID|Kipar}} {{ZID|Grčka}} {{ZID|Portugal}} {{ZID|Italija}} {{ZID|Maroko}}
| mjesto karta =
| zajednica karta_alt =
| predlagač opis_karte =
| kriterij veličina_karte =
| datum_upisa_u_nkbreljef =
| oznaka =
| lista_upisa_elementa =
| unesco_oznaka pozicija_oznake =
| marker =
| unesco_datum_upisa = 2010, 2013
| lokacija_upisa veličina_markera =
| koordinate = {{coord|41|41|25|N|20|44|36|E|type:landmark}}
| veb-sajt = [http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00394 UNESCO]
| koord_ref =
| lokacija =
| najbliži_grad = [[Gostivar]], [[Debar]], {{Flag|Sjeverna Makedonija}}
| površina = 730,88 km<sup>2</sup>
| oznaka =
| ovlašteno =
| napravljeno =
| osnovano = 1948. ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]])<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/country/MKD |title= Zaštićena područja u Sjevernoj Makedoniji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
| određeno =
| br_posjetioca =
| posjetioci_god =
| posjetioci_ref =
| upravljačko_tijelo =
| upravnik =
| operater =
| vlasnik =
| svjetska_baština = [[Bukva|bukove šume]] u dolini Duboke rijeke (Длабока Река) proglašene su za [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] u okvirima serijala [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]]
| veb-sajt =
| url = [https://npmavrovo.org.mk/ Javna ustanova Nacionalni park Mavrovo]
| dijete =
| ugrađeno =
| ugrađeno1 =
| ugrađeno2 =
}}
'''Nacionalni park Mavrovo''' ([[makedonski jezik|makedonski]]: ''Национален Парк Маврово'' (''Nacionalen Park Mavrovo'') nalazi se u zapadnom dijelu zemlje i najveći je od tri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]].Unutar granica Parka su planine: Коrab, Dešat jugozapadni obronci Šar Planine, Bistre i veći dio sjeverne dijelove Krčina. Središnji dio Nacionalnog parka pokriva dolinu i sliv rijeke Radika. Umjetno [[jezero Mavrovo]] također je u nacionalnom parku.<ref>[https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/aktivnosti/nacionalni-parkovi/mavrovo Nacionalni park Mavrovo - macedonia-timeless.com - Pristupljeno 28.11.2021]</ref>
'''Mediteranska ishrana''' (sredozemna dijeta) se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju podneblje s trpezom. To uključuje način uzgoja usjeva, žetvu, ribolov, konzerviranje hrane, obrade i pripremanje, a ponegdje i način njezine konzumacije<ref - name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00394 Mediteranska ishrana na službenim stranicama UNESCO-a Preuzeto 12. studenog 2012.]{{en}}</ref>.
 
Mavrovo ima 30 slikovitih pećina, uključujući Šarkovu pećinu u blizini Rostuša. U Mavrovu je Lokuv, najmanje glacijalno jezero u Makedoniji. Slikoviti kanjon rijeke Radika daje posebnu ljepotu ovom parku. Mnogi klanci, strme sekcije, stijene različitog oblika i vodopadi tvore poseban i različit teren Mavrova.
==Osobine==
Kao zlatni standard prehrane smatra se mediteranska ishrana, koja djeluje preventivno na zdravlje i osigurava dugovječnost. Mediteranska ishrana ima određeni postotak proteina, ugljikohidrata i masti koji zajedno predstavljaju bazu dobro balansirane i zdrave ishrane. Glavne osobine su:
* dovoljan unos proteina - pogotovo ribljih (plava riba),
* povećan unos složenih ugljikohidrata, mahunarki i žitarica,
* dovoljan unos svježeg voća i povrća, dakle povećan unos plave ribe,
* konzumacija maslinovog ulja visoke kakvoće,
* veća konzumacija začina,
* ograničen unos zasićenih masnih kiselina,
* pravilna učestalost obroka i
* povećana briga oko hidriranosti organizma, voda je uvijek na prvom mjestu, pri čemu mediteranska ishrana uključuje i 1 čašu crvenog vina na dan. Dozvoljeni su i kava i čaj, ali bez dodavanja šećera.
 
Unutar granica Nacionalnog parka Mavrovo je više od 52 planinskih vrhova visine preko 2000 m. Od posebne važnosti za nacionalni park Mavrovo je vrh Veliki Korab (2.764 m.), koji je najviši vrh u Makedoniji i najviša tačka parka. Najniža točka Nacionalnog parka Mavrovo iznosi 600 metara i nalazi se na samom mjestu gdje se Mala Rijeka ulijeva u rijeku Radiku.
== Namirnice ==
Mediteranska ishrana se treba temeljiti na sljedećim namirnicama:<ref>[https://limana.rs/mediteranska-ishrana/ Mediteranska ishrana - limana.rs - Pristupljeno 28.11.2021]</ref>
* Povrće: [[paradajz]], [[brokula]], [[kelj]], špinat, [[luk]], cvjetača, [[mrkva]], prokulice, krastavac itd.
* Voće: Jabuka, banana, naranča, kruška, jagoda, grožđe, datula, smokva, dinja, breskva itd.
* Orašasti plodovi i sjemenke: [[badem]]i, orah, makadamija, lješnjak, indijski oraščići, suncokretove sjemenke, sjemenke bundeve itd.
* Mahunarke: [[Grah]], [[grašak]], leća, mahunarke, [[kikiriki]], slanutak itd. Dobra stvar kod ovih namirnica je što brzo zasite i sitost će trajati dugo, tako da su i male porcije dovoljne za zdrav obrok.
* Gomolji: [[krompir]], slatki krumpir, repa itd.
* Cjelovite žitarice: cjelovita zob, smeđa riža, raž, ječam, kukuruz, [[heljda]], integralna pšenica, kruh od cjelovitih žitarica i tjestenina.
* Riba i morski plodovi imaju veliku ulogu i centralno mjesto u mediteranskoj ishrani. Konzumiranje ribe u dovoljnim količinama (2 do 3 puta sedmično) u uravnoteženoj prehrani pomaže u očuvanju zdravlja. Razlog su zdravi nutritivni sastojci i vrijednosti kojima obiluje. Razlikuje se nekoliko vrsta ribe, a po sadržaju i količini masti dijele se na bijelu i plavu ribu. Najpoznatije vrste bijele ribe su orada, kovač, brancin, oslić i škarpina. Bijela riba bogata je raznim nutrijentima, posebno vitaminom B, vitaminom koji je posebno važan za pravilan rad i zdravlje živčanog sustava. Od važnih minerala posebno obiluje [[kalij]]em, [[magnezij]]em i [[fosfor]]om. Plava riba (srdela, lokarda, skuša) opskrbljuje organizam punovrijednim hranjivim tvarima kao što su lakoprobavljivi proteini visoke biološke vrijednosti i brojni minerali. Plava riba poput tune, haringe, srdela, skuše, šaruna, papalina, lososa i inćuna obiluje i masnim kiselinama omega-3 čija konzumacija dva puta sedmično znatno doprinosi poboljšanju općeg zdravlja i preventivno djeluje na mnoge bolesti. Uz ribu su zastupljeni: [[škampi]], [[ostrige]], [[školjke]], [[rak]]ovi, dagnje]] itd.<ref>[https://story.hr/Lifestyle/a141328/Riba-i-mediteranska-prehrana.html Mediteranska prehrana - story.hr - Pristupljeno 28.11.2021]</ref>
* Perad: [[kokoš|piletina]], [[patka]], puretina itd.
* Jaja: kokošija, prepeličja i pačja jaja.
* Mliječni proizvodi: Sir, jogurt, grčki jogurt itd.
* Bilje i začini: češnjak, [[bosiljak]], [[metvica]], [[ruzmarin]], [[kadulja]], muškatni oraščić, [[cimet]] i dr.
* Zdrave masnoće: ekstra djevičansko maslinovo ulje, [[maslina|masline]], [[avokado]] i ulje avokada.<ref>[https://www.fitness.com.hr/prehrana/dijete/Mediteranska-prehrana-pravila-jelovnik.aspx Pravila mediteranske prehrane - www.fitness.com.hr - Pristupljeno 28.11.2021]</ref>
 
Umjetno Mavrovsko jezero pristupačno je tokom cijele godine - ljeti za kupanje, a zimi, kada je voda zamrznuta, moguće je klizanje na ledu.
== Medicinska istraživanja ==
Iako ju je prvi put opisala američka doktorica [[Ancel Keys]] u [[Salerno|Salernu]] (Italija) još 1945. godine, mediteranska prehrana je postala općeprihvaćena i priznata tek 1990-ih nakon tzv. „Studije sedam zemalja”. Ova studija je dokazala svojevrstan paradoks jer su se stanovnici Sredozemlja, iako obilno konzumiraju masnoće, pokazali otporniji na [[kardiovaskularne bolesti]], od recimo stanovnika [[SAD]]-a koji konzumiraju iste količine masnoća.
 
Slap Duf se nalazi u blizini sela Rostuše. Voda prolaze kroz kanjon Dufi koji je visok 60 metara i prava je atrakcija.<ref>[https://npmavrovo.org.mk/ Javna ustanova Nacionalni park Mavrovo - Pristupljeno 28.11.2021]</ref>
Ponajbolje objašnjenje mediteranske prehrane iznudio je Dr. [[Walter Willett]] s [[Sveučilište Harvard|Harvardskog sveučilišta]] polovicom 1990-ih<ref>Marian Burros, ''[http://www.nytimes.com/1995/03/29/garden/eating-well.html Eating Well]'', The New York Times 29. ožujka 1995. {{en}} Preuzeto 12. studenog 2012.</ref>. U svojoj knjizi koju je napisao za opću javnost on je opisao ovu prehranu kao „model prehrane tipičan za [[Kreta|Kretu]] i ostatak Grčke, te južnu Italiju do ranih 1960-ih”, koja uz „redovitu fizičku aktivnost” podrazumjeva „obilne količine hrane biljnog podrijetla, svježe voće kao dnevni desert, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoća, mliječne proizvode (uglavnom [[sir]] i [[jogurt]]), te malenu do umjerenu konzumaciju ribe, [[perad]]i i vina, od nula do najviše četiri jajeta tjedno, te malu količinu crvenog mesa”<ref>Walter C. Willett, ''Eat, Drink, and Be Healthy: The Harvard Medical School Guide to Healthy Eating'', Free Press, 2005., ISBN 0-7432-6642-0</ref>. Ukupan udio masti u ovakvoj prehrani je 25% do 35% [[kalorija]], od čega [[zasićene masnoće]] iznose tek 8% kalorija<ref>Willett WC; Sacks, F; Trichopoulou, A; Drescher, G; Ferro-Luzzi, A; Helsing, E; Trichopoulos, D, ''[http://www.ajcn.org/cgi/content/abstract/61/6/1402S Mediterranean diet pyramid: a cultural model for healthy eating]'', American Journal of Clinical Nutrition 61 (6): 1402S–6S. {{PMID|7754995}}</ref>.
== Flora i fauna ==
Nacionalni park Mavrovo ima bogatu floru s nekoliko endemičnih biljnih vrsta i 82 zaštićene vrste. Od vegetacije u parku je najčešća zajednica [[Bukva|bukove]] šume. Faunu Nacionalnog parka Mavrovo karakterizira znatna raznolikost. Sastoji se od 140 vrsta ptica, od kojih su najznačajnije: sivi [[soko]]l, [[orao]] (zlatni) orao, šumski sokol, velika [[sova]], livadska eja, blijeda eja, kao i 11 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmazova i 38 vrsta sisavaca. Među sisavcima najvažniji su [[medvjed]], [[ris]], gams i divlja [[mačka]].
== Spomenici ==
Zaštitni znak parka je crkva Svetog Nikola u umjetnom Mavrovskom jezeru, koja bude potopljena pri svakom nadolasku vode. U blizini je arheološko nalazište. Mjesto je nekropola iz kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Manastirski kompleks svetog Jovan Bigorskog nalazi se uz rijeku Radiku i poznat je po ikonostasima.
 
Galičko vjenčanje je kulturna manifestacija koja obiluje originalnim, jedinstvenim i nezaboravnim svadbenim običajima. Održava se svake godine 12. jula. Glalička svadba je svojim postojanjem pomogla kultivirati jedinstvene vjenčane običaje i obrede za stanovnike ove regije. Pridonosi očuvanju izvornih pjesama, plesova i poznatih galicijskih haljina, izrađenih uz filigransku tačnost.
Kasnija [[epidemiologija|epidemiološka]] istraživanja su potvrdila kako su nezasićene masnoće u maslinovom ulju, posebice [[oleinska kiselina]], povezane sa smanjivanjem opasnosti od srčanih bolesti<ref>A. Keys, A. Menotti, M.J. Karvonen i dr., ''The diet and 15-year death rate in the seven countries study'', Am. J. Epidemiol 124 (6), prosinac 1986., str. 903.–915.</ref>. Nadalje, [[antioksidansi]] u maslinovom ulju pospješuju regulaciju [[kolesterol]]a i njegovu LDL redukciju, što ima za posljedicu antiupalne i anti-hipertenzivne učinke<ref>M.I. Covas, ''Olive oil and the cardiovascular system'', Pharmacol 55 (3), ožujak 2007., str. 175.–186.</ref>.
== Svjetska baština ==
[[File:Harvard food pyramid.png|mini|desno|Piramida mediteranske prehrane {{en}}]]
Na sjednici [[UNESCO]]-a 2021 г. [[Bukva|bukove šume]] u dolini Duboke rijeke (Длабока Река) proglašene su za [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] u okvirima serijala [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]]. Predlagači su bili Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje i Nacionalni park Mavrovo. Duboka rijeka je lijeva pritoka Ribničke rijeke, koja je desna pritoka Radike, najduže rijeke u parku.<ref>[https://whc.unesco.org/en/statesparties/mk UNESCO: svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - Pristupljeno 28.11.2021]</ref>
=== Piramida mediteranske dijete (MD) ===
Tradicionalna piramida mediteranske dijete (MD) je rezultat inicijative Fondacije za mediteransku ishranu (Mediterranean Diet Foundation) i saradnje brojnih međunarodnih stručnjaka iz oblasti prehrane, antropologije, sociologije i poljoprivrede. U osnovi piramide su namirnice koje treba da održavaju ishranu, a na gornjim nivoima, namirnice koje treba jesti u umjerenim količinama.
 
U grafički dizajn ugrađeni su društveni i kulturni elementi karakteristični za mediteranski način života. Ne radi se samo o davanju prioriteta nekim grupama hrane u odnosu na druge, već i obraćanju pažnje na način odabira, kuhanja i jedenja. Takođe odražava sastav i broj porcija obroka.
 
Zdravstvene prednosti mediteranske dijete i njeno zaštitno djelovanje protiv kroničnih bolesti utvrđeno je naučnim saznanjima. Ova piramida uključuje sve grupe hrane; upravo u proporcijama i učestalostima se oslanja na zdravu ili nezdravu ishranu. Obrazac potrošnje hrane namijenjen je zdravoj odrasloj populaciji i treba biti prilagođen specifičnim potrebama djece, trudnica i drugim zdravstvenim stanjima.
 
Piramida u osnovi stavlja namirnice biljnog porijekla koje obezbjeđuju ključne nutrijente i druge zaštitne tvari koje doprinose općem blagostanju i održavanju uravnotežene prehrane. Iz ovih razloga, trebalo bi ih konzumirati u većoj proporciji i učestalosti nego hranu koja se nalazi na centralnom i gornjem nivou piramide. Ovo posljednje treba jesti umjereno i ostaviti za posebne prilike.<ref>[http://www.mediterradiet.org/nutrition/mediterranean_diet_pyramid Piramida mediteranske ishrane - www.mediterradiet.org - Pristupljeno 17.11.2021]</ref>
== Nematerijalna svjetska baština ==
Mediteranska ishrana čini mnogo više od same hrane. Ona promovira društvenu interakciju jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav je ukorijenjen u velikom poštivanju područja i njegove [[bioraznolikost]]i, te osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i [[obrt]]a povezanih s [[ribarstvo|ribarstvom]] i [[poljoprivreda|poljoprivredom]] sredozemnih zajednica kao što su npr. [[Soria]] u [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Koroni]] u [[Grčka|Grčkoj]], [[Cilento]] u [[Italija|Italiji]] i [[Chefchaouen]] u [[Maroko|Maroku]], koji su tek neki od mnogih.<ref name=UNESCO/>.
 
Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicija koji se tiču usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, konzerviranja, obrade, kuhanja, a posebno dijeljenja i konzumiranja hrane. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao [[UNESCO]]-va [[nematerijalna kulturna baština]].<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/mediterranean-diet-00884 UNESCO: Mediteranska prehrana - ich.unesco.org - Prijavljeno 17.11.2021]{{en}}</ref>
 
Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih izričaja i slavlja, kao i u očuvanju mnogih tehnika<ref name=UNESCO/>.
 
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
 
{{Commonscat|Mavrovo National Park}}
== Vanjske veze ==
{{DEFAULTSORT:Mavrovo, Nacionalni park}}
{{Commonscat|Mediterranean diet}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Makedoniji]]
* [http://www.hic.hr/zdrava-hrana01.htm Članak HICa:zdrava hrana, zdrav život]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Jugoslaviji]]
* [http://www.eufic.org/article/en/page/FTARCHIVE/artid/mediterranean-diet/ Tajne mediteranske prehrane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160729210516/http://www.eufic.org/article/en/page/FTARCHIVE/artid/mediterranean-diet/ |date=2016-07-29 }}, Europsko vijeće o hrani {{en}}
* [http://oldwayspt.org/med_pyramid.html The Mediterranean Diet Pyramid], Oldways {{en}}
* [http://www.portal.federsanita.it/salute-e-benessere/ Talijanski projekt za promidžbu i proširenje mediteranske prehrane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120909064140/http://www.portal.federsanita.it/salute-e-benessere/ |date=2012-09-09 }}, Federsanità-ANCI – 2010.-2012. {{it}} {{en}}
 
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština na Kipru]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Italiji]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Portugalu]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Maroku]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Španiji]