Razlika između verzija stranice "Leon Biliński"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+
 
No edit summary
Red 24:
| potpis = Leon Biliński - podpis.jpg
}}
'''Leon Biliński''' (fonetski: Leon Bilinjski; Zaleščiki, [[15. juni|15. juna]] [[1846]] – [[Beč]], 15. juna [[1923]]) bio je [[Poljska|poljski]] političar, ekonomista, profesor i rektor Univerziteta u Lavovu, počasni doktor prava [[Jagelonski univerzitet|Jagelonskog univerziteta]] od 1900., civilni namjesnik [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (1912–1915), ministar finansija [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] i Poljske.
 
== Biografija ==
 
U godinama između 1863–1867 studirao je pravo na [[Univerzitet u Lavovu|Univerzitetu u Lavovu]]; 1867. postao je doktor prava, a godinu dana kasnije i docent socijalne ekonomije na ovom univerzitetu. Od 1871. bio je vanredni profesor i šef Katedre za društvenu ekonomiju, a od 1877. redovni profesor. Tri puta je bio dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Lavovu (1876–1877, 1882–1883, 1886–1887), akademske 1879–1880 godine bio je prorektor, a 1878–1879 [[rektor]]. Predavao je na univerzitetu do 1892. Bio je član i aktivista Galicijskog ekonomskog društva i član njegovog odbora (1875–1878, 1880–1884).<ref name=":0">{{Cite web|url=https://dokumen.tips/documents/bosna-i-hercegovina-u-uspomenama-leona-bilinskog.html|title=Bosna i Hercegovina u Uspomenama Leona Bili&bdquo;skog|website=dokumen.tips|access-date=2021-11-26}}</ref>
 
Od 1867. do 1871. godine bio je član Namjesništva i Školskog vijeća u [[Lavov|Lavovu]]i, a od 1880. do 1882. član Gradskog vijeća Lavova. Od 1883. bio je član Reichsrata (Državnog vijeća) Prelitavije u Beču, bio je potpredsjednik (1897–1900) i predsjednik (1911–1912, 1915–1918) Poljskog kruga u Državnom vijeću. U godinama 1916–1920 bio je na čelu Vrhovnog nacionalnog komiteta. Zastupao je patriotski stav, zalagajući se, između ostalog, i za repolonizaciju univerziteta u Lavovu, ali je također bio pristalica cara [[Franjo Josip, car Austrije|Franja Josipa]] i imao je niz funkcija u austrougarskoj administraciji. U godinama 1893–1895 bio je predsjednik Austrijske državne željeznice ({{de|Kaiserlich-königliche österreichische Staatsbahnen}}), 1895–1897 ministar finansija Austrije, 1900–1909 guverner Austrougarske banke ({{de|Österreichische-Ungarische Bank}}), 1909–1910 ponovo ministar finansija Austrije, 1912–1915 zajednički ministar finansija Austrougarske i civilni namjesnik [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Indirektno je okrivljen za smrt nadvojvode [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franja Ferdinanda]], jer je zanemario signale o planiranom pokušaju atentata na prijestolonasljednika.<ref name=":0" />
 
Nakon što je Poljska stekla nezavisnost, kratko je bio ministar finansija u vladi premijera [[Ignacy Jan Paderewski|Paderevskog]] (1919). Posljednjih godina svog života provodio je aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju poljsko-austrijskih ekonomskih odnosa, radeći kao predsjednik novoosnovane Poljsko-austrijske banke ({{de|Polnische-Österreichische Bank}}), sa sjedištem u Beču.<ref name=":0" />
 
Kao političar, zastupao je konzervativne stavove; u početku ga je zanimao [[socijalizam]], ali je kasnije bio snažno protiv socijalističke ekonomije.<ref name=":0" />
Line 39 ⟶ 38:
 
== Odličja i priznanja: ==
 
* Zapovjednički križ sa zvijezdom reda Polonia Restituta (2. maj 1923.)<ref>{{Cite web|url=http://kpbc.ukw.edu.pl/dlibra/plain-content?id=87843|title=Order Odrodzenia Polski. Trzechlecie pierwszej kapituły 1921–1924|date=1926|publisher=Prezydium Rady Ministrów|page=15|language=pl|access-date=2021-11-26}}</ref>
* Velika vrpca u dijamantima Leopoldovog reda