Verzija na dan 25 novembar 2021 u 01:39 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 25 novembar 2021 u 11:42 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Infokutija nematerijalna kulturna baština \| vrsta_baštine = Suhozid \| slika = Velebit Ljuotic Mataci.JPG \| širina slike = \| opis_slike = Suhozid na Velebitu u Hrvatskoj \| regija = Evropa \| institucija = \| država = {{ZID\|Hrvatska}} {{ZID\|Španija}} {{ZID\|Kipar}} {{ZID\|Grčka}} {{ZID\|Slovenija}} {{ZID\|Francuska}} {{ZID\|Švicarska}} {{ZID\|Grčka}} {{ZID\|Italija}} {{ZID\|Slovenija}} ~~\| država =~~ \| mjesto = \| zajednica = \| predlagač = Ministarstvo kulture Republike Hrvatske \| kriterij = \| datum_upisa_u_nkb = 2018. \| lista_upisa_elementa = \| unesco_oznaka = \| unesco_datum_upisa = \| lokacija_upisa = \| veb-sajt = [https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO] }} [[File:Inisheer Gardens 2002 dry-stone walls.jpg\|mini\|desno\|Suhozid u Irskoj]] '''Suhozid''' je konstrukcija nastala slaganjem kamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – kako unutar tako i izvan naseljenih prostora.<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO: Umjetnost suhozida, znanja i tehnike]</ref> Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem kamena, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i poljoprivrednih objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida: ~~'''Suhozid''' je [[građevina]] od prirodnog kamena bez korištenja [[mort]]a.~~ * kao [[zid]]▼ * kao ograda oranice ili pašnjaka * u gradnji [[bunar~~]]a~~ ▼ * u gradnji puteva ~~([[Premužićeva staza]])~~▼ Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su ljudi koristili od prahistorije do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i lavina, te u borbi protiv erozije, unapređenju biodiverziteta i stvaranju adekvatnih mikroklimatskih uslova za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralne zajednice u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode. ~~Postoje razne svrhe gradnje suhozida:~~ ▲* kao [[zid]] * kao ograda [[oranica\|oranice]] ili [[pašnjak]]a (u [[Južna Europa\|južnoj Europi]], [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], [[Irska\|Irskoj]], i [[Švicarska\|Švicarskoj]] i u [[Austrija\|Austriji]]), nazivana još i kao ''gromača'' i ''mocira''<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/24619/ Gromača] (Pristupljeno 17. studenoga 2017.)</ref> ▲* u gradnji [[bunar]]a ▲* u gradnji puteva ([[Premužićeva staza]]) == ~~Ekološka~~Svjetska ~~korist~~baština == ~~Suhozid~~Zajednička kandidatura zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja (Kipar, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Španija i Švicarska) prihvaćena je 29. ~~studenog~~novembra 2018. ~~godine~~god ~~stavljen~~i suhozid je upisan na UNESCO-ovovu ~~popis~~Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština\|nematerijalne kulturne baštine. čovječanstva]]<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/me-imursku-popevku-i-suhozid-unesco-stavio-na-popis-bastine-1285678 Vijest na stranici Večernjega lista]</ref>▼ ~~Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. [[gušter]]e, [[žaba\|žabe]], [[pčela\|pčele]] i razne rijetke [[kukac\|kukce]].~~ ~~== Zaštita ==~~ Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao [[Nematerijalna kulturna baština\|nematerijalnog kulturnog dobra]]. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.<ref>kravosas: [http://www.dragodid.org/vjestina-gradnje-suhozida-proglasena-kulturnim-dobrom/ ''Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!''], Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.</ref> Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.<ref>Veronika S.: [http://kamenjar.com/suhozid-potvrden-kulturno-dobro/ ''Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!''], Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.</ref> ▲Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/me-imursku-popevku-i-suhozid-unesco-stavio-na-popis-bastine-1285678 Vijest na stranici Večernjega lista]</ref> == Reference == Line 39 ⟶ 36: == Literatura == * ~~Skupina~~Grupa autora: "Gradimo u kamenu". Split: Slobodna Dalmacija, 2012. {{ISBN\|978-953-7088-73-6}}. == Vanjske poveznice == {{commonscat\|Dry stone walls in Croatia\|suhozide u Hrvatskoj}}▼ [http://www.suhozid.org/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=36 Udruga Suhozid, Pag]{{Neaktivna poveznica\|bot=InternetArchiveBot }} [http://www.dragodid.org Udruga Dragodid] [http://suhozid.geof.unizg.hr/ Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170204062737/http://suhozid.geof.unizg.hr/ \|date=4. veljače 2017. }}, Sveučilište u Zagrebu Andro Nigoević: [https://hkm.hr/kulturni-biseri/suhozid-kameni-spomenik-zuljevitih-dlanova/ ''Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova''], Hrvatska katolička mreža ▲{{commonscat\|Dry stone walls inby ~~Croatia~~country\|suhozide u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Nematerijalna ~~svjetska~~kulturna baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kipru]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Španiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Švicarskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Sloveniji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Italiji]]

Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"