|
'''Suhozid''' je [[građevina]] od prirodnog kamena bez korištenja [[mort]]a.
{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv = Nacionalni park Durmitor
| alt_naziv =
| kategorija_za_IUCN = II
| slika = Bobotov Kuk.jpg
| veličina_slike = 250px
| alt_slike =
| opis_slike = UNESCO-ova Svjetska baština, Bobotov kuk
| karta =
| karta_alt =
| opis_karte =
| veličina_karte =
| reljef =
| oznaka =
| pozicija_oznake =
| marker =
| veličina_markera =
| koordinate = {{coord|43|09|00|N|19|02|00|E|type:landmark|display=inline}}
| koord_ref =
| lokacija =
| najbliži_grad = [[Žabljak]], {{Flag|Crna Gora}}
| površina = 390 km<sup>2</sup>
| oznaka =
| ovlašteno =
| napravljeno =
| osnovano = 1952.
| određeno =
| br_posjetioca =
| posjetioci_god =
| posjetioci_ref =
| upravljačko_tijelo =
| upravnik =
| operater =
| vlasnik =
| svjetska_baština =
| veb-sajt =
| url =
| dijete =
| ugrađeno =
| ugrađeno1 =
| ugrađeno2 =
}}
'''Durmitor''' je planina i [[nacionalni park]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (deo Stare Hercegovine). Smatra se da ime Durmitor potiče od [[Keltski jezici|keltskih]] riječi ``dru mi tore``koje znače "planina puna vode.” Smešten je na sjeverozapadu Crne Gore.
Postoje razne svrhe gradnje suhozida:
== Nacionalni park ==
* kao [[zid]]
Predjeli Durmitora, proglašeni su [[Nacionalni park|nacionalnim parkom]] 1952. godine zatim 1980. i 2005. godine. Zauzima površinu od 39.000 ha. Nalazi se približno 30 km. jugozapadno od [[Pljevlja|Pljevalja]] i 30 km sjeverno od [[Nikšić]]a. Zapadno od parka na udaljenosti 5 km je [[Plivsko jezero]], a naselje Žabljak je locirano na sjeveroistočnom dijelu parka. Park je omeđen rijekom [[Tara (rijeka)|Tarom]] na sjeveru i [[Piva|Pivom]] (Bukovica, Komarnica i Pivsko jezero) na zapadu i jugu i visovima Sinjajevine na istoku.<ref>[https://nparkovi.me/np-durmitor/ Nacionalni park Durmitor - nparkovi.me - Pristupljeno 24.11.2021.]</ref>
* kao ograda [[oranica|oranice]] ili [[pašnjak]]a (u [[Južna Europa|južnoj Europi]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Irska|Irskoj]], i [[Švicarska|Švicarskoj]] i u [[Austrija|Austriji]]), nazivana još i kao ''gromača'' i ''mocira''<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/24619/ Gromača] (Pristupljeno 17. studenoga 2017.)</ref>
* u gradnji [[bunar]]a
* u gradnji puteva ([[Premužićeva staza]])
== Ekološka korist ==
Unutar parka su tri geomorfološka obilježja, na nadmorskoj visini između 500 (rijeka Tara – vrelo Nazdruć) i 2523. metara:
Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. [[gušter]]e, [[žaba|žabe]], [[pčela|pčele]] i razne rijetke [[kukac|kukce]].
* osnovni masiv Durmitora sa impozantnim planinskim vrhovima, od kojih je 48 sa preko 2.000 metara nadmorske visine i među njima najviši Bobotov Kuk sa 2522 m.
* prostrana visoravan na 1500 metara nadmorske visine
* kanjoni [[Tara (rijeka)|Tare]], Drage i Sušice
== Zaštita ==
Sedam zona Parka spada u specijalne zaštićene zone (IUCM):
Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog dobra]]. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.<ref>kravosas: [http://www.dragodid.org/vjestina-gradnje-suhozida-proglasena-kulturnim-dobrom/ ''Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!''], Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.</ref> Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.<ref>Veronika S.: [http://kamenjar.com/suhozid-potvrden-kulturno-dobro/ ''Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!''], Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.</ref>
* Rezervat šume smrče i jele
* Crna poda
* Sliv Škrčkih jezera sa užom kanjonskom obalom
* Sušice Barno jezero sa najužom okolinom
* Zabojsko jezero sa najužom okolinom
* Mlinski potok
* Kanjon Tare
Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/me-imursku-popevku-i-suhozid-unesco-stavio-na-popis-bastine-1285678 Vijest na stranici Večernjega lista]</ref>
U podnožju vrha Međed nalazi se ovo glečersko jezero koje se sastoji od dva manja: Velikog i Malog, oba povjezana uskom klisurom. Tokom ljeta, ova uska klisura se isušuje i dijeli Crno jezero na dvije odvojene vodene cjeline. Jezero, koje mnogi smatraju pravim biserom Nacionalnog parka Durmitor, prostire se na površini od 0,515 kvadratnih kilometara i udaljeno je 3 km od grada Žabljaka. To je najpopularnije jezero od 18 drugih ledničkih jezera na Durmitoru i poznate u narodu pod nazivom “Gorske oči”.<ref>[https://portomontenegro.com/me/blog/nacionalni-park-durmitor/ Nacionalni park Durmitor - portomontenegro.com - Pristupljeno 19. 11. 2021]</ref>
Durmitorski nacionalni park obiluje značajnim brojem spomenika kulture od antičkog perioda do najnovijeg doba. Najkarakterističniji su srednjovekovni spomenici: razvaline gradova i utvrđenja, mostovi i karaule, nekropole i manastirski kompleksi u dolini reke Tare.
== Svjetska baštinaLiteratura ==
* Skupina autora: "Gradimo u kamenu". Split: Slobodna Dalmacija, 2012. {{ISBN|978-953-7088-73-6}}.
Lepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledničkih jezera, nazvanih ''gorske oči'', na visinama iznad 1500 m. Najveće i najatraktivnije je [[Crno jezero]]. Veličanstvenosti pejzaža doprinose, pored ljepote jezerskog basena i blistave vodene površine, prostrani šumski predio koji ga okružuje i vrh Međeda, gorostasno uzdignut nad njim. Udaljeno je 2 km od planinskog gradića [[Žabljak]]a, zimskog [[Turizam|turističkog]] centra Crne Gore.<ref name="durmitor">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/100 |title= Nacionalni park Durmitor |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 19. 11. 2021}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
Među najlepšim ukrasima parka su i bistre, silovite rijeke koje su ovom području podarile velelepne kanjonske doline. Posebno impresionira rijeka Tara, dubinom i pejzažem kanjona, čineći ga jednim od najlepših u svijetu. Dubina mu je oko 1.000, a mestimično i 1.300 m. Tara je duga 150 km i najduža je rijeka [[Crna Gora|Crne Gore]]. Na dijelu toka kroz [[nacionalni park]], ima prosječan pad od 3,6 m/km, pa se formiraju bukovi i brzaci koji su svojom ljepotom upotpunili ambijent netaknute prirode.[[UNESCO]]-vim programom ''[[Čovek i biosfera]]'' 1977. godine uvrštena je u svjetske ekološke rezerve biosfere.
{{commonscat|Dry stone walls in Croatia|suhozide u Hrvatskoj}}
*[http://www.suhozid.org/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=36 Udruga Suhozid, Pag]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.dragodid.org Udruga Dragodid]
*[http://suhozid.geof.unizg.hr/ Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170204062737/http://suhozid.geof.unizg.hr/ |date=4. veljače 2017. }}, Sveučilište u Zagrebu
*Andro Nigoević: [https://hkm.hr/kulturni-biseri/suhozid-kameni-spomenik-zuljevitih-dlanova/ ''Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova''], Hrvatska katolička mreža
[[Kategorija: SvjetskaNematerijalna svjetska baština u Crnoj GoriHrvatskoj] ▼Po bogastvu flore i faune, složenosti ekosistema, zastupljenosti preko 1325 vrsta biljaka, (122 su endemične, 150 ljekovite, dok je od gljiva njih 40 vrsta jestivih) Durmitor predstavlja izuzetnu prirodnu vrijednost i trajnu inspiraciju naučnika i ljubitelja prirode.
{{commonscat|Durmitor}}
▲[[Kategorija:Svjetska baština u Crnoj Gori]
| 