Razlika između verzija stranice "Holokaust u Litvaniji"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-L25397, Litauen, brennende Synagoge.jpg|mini|Kolaboracionistička Litvanska sigurnosna policija (1941-1944) spaljuje sinagogu.]]
'''[[Holokaust]] u [[Litvanija|Litvaniji]]''' označava sustavnosistemsko istrebljenje [[Jevreji|Jevreja]] u dijelu Reichskommissariata Ostland koji je zauzimao prostor [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvanske Sovjetske Socijalističke Republike]] (osnovane 1940.) pod okupacijom [[Treći Reich|Trećeg rajha]]. Od približno 208.000 ili 210.000 Jevreja procjenjuje se da ih je između 190.000 i 195.000 ubijeno prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], najviše u periodu od juna do decembra 1941. godine. U holokaustu je stradalo preko 95 % svih litvanskih Jevreja što je najveći udio stradalih u svim zemljama u kojima je provođen zločin holokausta. Historičari ovako veliki udio stradalih pripisuju masovnom [[Kolaboracija|kolaboracionizmu]] od strane nejevrejskih lokalnih litvanskih paramilitarnih grupa, dok su motivi te kolaboracije predmet rasprava.<ref>[[Daniel Brook]], [http://www.slate.com/articles/news_and_politics/history/2015/07/lithuania_and_nazis_the_country_wants_to_forget_its_collaborationist_past.html "Double Genocide. Lithuania wants to erase its ugly history of Nazi collaboration—by accusing Jewish partisans who fought the Germans of war crimes."], ''[[Slate (magazine)|Slate]]'', July 26, 2015</ref><ref name="Porat161">{{cite book |first=Dina |last=Porat |chapter=The Holocaust in Lithuania: Some Unique Aspects |editor=David Cesarani |title=The Final Solution: Origins and Implementation |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=978-0-415-15232-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3N9Xxc8wdu0C&pg=PA161 |pages=[https://archive.org/details/finalsolutionori0000unse/page/161 161–162] |url=https://archive.org/details/finalsolutionori0000unse/page/161 }}</ref><ref name="MacQueen_context">{{cite journal| first=Michael |last=MacQueen |title=The Context of Mass Destruction: Agents and Prerequisites of the Holocaust in Lithuania |journal=Holocaust and Genocide Studies |volume=12 |issue=1 |pages=27–48 |year=1998 |doi=10.1093/hgs/12.1.27 |issn=8756-6583 }}</ref> Holokaust predstavlja najveći pomor stanovništva u tako kratkom periodu u historiji Litvanije.<ref name="Bubnys_vanished219">{{cite book|first=Arūnas |last=Bubnys |chapter=Holocaust in Lithuania: An Outline of the Major Stages and Their Results |title=The Vanished World of Lithuanian Jews |publisher=Rodopi |year=2004| isbn=978-90-420-0850-2 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=mdXRKbcyi5oC&pg=PA219 |pages=218–219}}</ref>
 
Događaji u zapadnim okupiranim dijelovima [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koji su se odvijali u prvim nedeljamasedmicama okupacije predstavljali su dramatično razbuktavanje politike provođenja holokausta.<ref>{{cite book| editor=Christopher R. Browning |title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939–March 1942 |publisher=[[University of Nebraska Press]] |year=2007 |isbn=978-0-8032-5979-9 |first=Jürgen |last=Matthäus |chapter=Operation Barbarossa and the onset of the Holocaust | pages=244–294}}</ref><ref name="Porat159">{{cite book |first=Dina |last=Porat |chapter=The Holocaust in Lithuania: Some Unique Aspects |editor=David Cesarani |title=The Final Solution: Origins and Implementation |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=978-0-415-15232-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3N9Xxc8wdu0C&pg=PA159 |page=[https://archive.org/details/finalsolutionori0000unse/page/159 159] |url=https://archive.org/details/finalsolutionori0000unse/page/159 }}</ref><ref name="Kwiet">{{cite journal|first=Konrad |last=Kwiet |title=Rehearsing for Murder: The Beginning of the Final Solution in Lithuania in June 1941 |journal=Holocaust and Genocide Studies |issue=12 |volume=1 | pages=3–26 |year=1998 |doi=10.1093/hgs/12.1.3 |issn=8756-6583}}</ref>
 
Važnu komponentu holokausta u Litvaniji činio je i uspjeh u raspirivanju već postojećeg [[Antisemitizam|antisemitizma]] kroz koji su nacističke snage narativno povezale lokalnu jevrejsku zajednicu sa sovjetskom okupacijom Litvanije iz 1940. godine. Nacisti su se u ostvarenju cilja uništenja Jevreja u značajnoj mjeri oslanjali na organizaciju, pripreme i provedbu naredbi od strane litvanskih kolaboracionista.<ref name="Porat161"/><ref name="MacQueen_context"/>
 
Još i danas, tema holokausta i uloge koje su [[Litvanci]] imali u provođenju [[genocid]]a, uključujući i neke istaknute litvanske nacionaliste, kontroverzna je tema u litvanskom društvu.<ref>Stanislovas Stasiulis "The Holocaust in Lithuania: The Key Characteristics of Its History, and the Key Issues in Historiography and Cultural Memory." ''East European Politics and Societies'' 34#1 (2020): 261-279.</ref>
Red 11:
Do Drugog svjetskog rata područje današnje Litvanije bilo je jedno od središtva kulturnog i političkog života jevrejske zajednice u [[Evropa|Evropi]]. Današnji litvanski glavni grad [[Vilnius]] bio je poznat i kao [[Jerusalem]] sjevera zbog mnogobrojnih vjerskih, kulturnih i naučno-obrazovnih institucija kojima je bio dom.<ref name="Subotić">{{cite book |author1= [[Jelena Subotić]] |date=2019 |title=Yellow Star, Red Star: Holocaust Remembrance after Communism |page=150-154, 200-241|url= |location=[[Ithaca, NY]] & [[London]] |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=9781501742408}}</ref>
 
Nakon [[Invazija na Poljsku|njemačko-sovjetske invazije]] na [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] u septembru 1939. godine Sovjetski je Savez 10. oktobra potpisao ugovor sas Litvanijom kojim joj je predao grad Vilnius (danas glavni grad, a do tada u sastavu Poljske i sa [[Poljaci|poljsko]]-jevrejskim stanovništvom) u zamjenu za vojne koncesije. SSSR je anektirao Litvaniju 1940. godine nakon što su provedeni paravan izbori.<ref>{{cite paper |first=Grazina |last=Miniotaite |title=The Security Policy of Lithuania and the 'Integration Dilemma' |publisher=NATO Academic Forum |date=1999 |url=http://www.nato.int/acad/fellow/97-99/miniotaite.pdf |page=21}}</ref><ref>{{cite journal|author=Thomas Remeikis |year=1975 |title=The decision of the Lithuanian government to accept the Soviet ultimatum of 14 June 1940 |journal=Lituanus |volume=21 |issue=4 – Winter 1975 |url=http://www.lituanus.org/1975/75_4_02.htm |via=Internet Archive |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20101217174220/http://www.lituanus.org/1975/75_4_02.htm |archive-date=17. 12. 2010 }}</ref> Njemački napad na SSSR 22. juna 1941. godine započeo je godinu dana nakon sovjetske okupacije koja je kulminirala u masovnim deportacijama baltičkog stanovništva svega nedelju dana prije njemačke invazije. Nacističke snage Litvanci su od strane Litvanaca dočekanedočekali kao oslobodioci pa su im i paramilitarne jedinice pružile podršku u borbi protiv sovjetskih snaga u povlačenju. Mnogi Litvanci su vjerovali kako će im njemačke snage dozvoliti da obnove neki oblik nezavisnosti (kao što su učinili u Slovačkoj i [[NDHNezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]).<ref name="Piotrowski163+">{{cite book |first=Tadeusz |last=Piotrowski |author-link=Tadeusz Piotrowski (sociologist) |title=Poland's Holocaust |publisher=McFarland & Company |year=1997 |isbn=978-0-7864-0371-4 |url=https://archive.org/details/polandsholocaust00piot |url-access=registration |quote=AK . |pages=[https://archive.org/details/polandsholocaust00piot/page/163 163]–164}}</ref> Dijelom i kako bi udobrovoljili okupacioneokupacijske snage, dio stanovništva počeo je da iskazuje snažna antisemitistička osjećanja. Nacistička Njemačka iskoristila je ovu situaciju i u prvoj nedeljisedmici ofanzive dozvolila osnivanje Litvanske prelazne vlade i Litvanskog dobrovoljačkog fronta.<ref name="Piotrowski163+"/> U kratkom je periodu izgledalo kako je Litva funkcionisalafunkcionirala na sličan način kao i Slovačka.<ref name="Piotrowski163+"/> Nezavisnije litvanske institucije ipak su ukinute nakon prvog mjeseca okupacije u augustu i septembru 1941. godine nakon čega su Nijemci preuzeli direktniju kontrolu.<ref name="Piotrowski163+"/>
 
==Tok holokausta==
===Procjene broja žrtava===
[[Datoteka:Map used to illustrate Stahlecker's report to Heydrich on January 31, 1942.jpg|mini|Karta sa procjenom broja žrtava holokausta u zemljama baltičke regije.]]
Procjene broja litvanskih Jevreja prije njemačke invazije kreću se na okootprilike 210.000 stanovnika<ref name="MacQueen_context"/> uz tvrdnju Litvanskog zavoda za statistiku da je 1. januara 1941. godine u zemlji bilo 208.000 Jevreja.<ref name="Bubnys_vanished219"/> Te procjene, uz službene podatke o iseljavanju u prvom periodu sovjetske uprave (okopribližno 8.500 osoba), osobe pobjegle iz [[Geto|geta]] u [[Kaunas]]u i Vilniusu (1.500-2500–2.000 osoba) i osobe koje su preživjele u logorima do dana kada ih je oslobodila [[Crvena armija]] (2.000-3000–3.000), dovode do ukupnog broja od 195.000 do 196.000 ubijenih litvanskih Jevreja.<ref name="Bubnys_vanished219"/> UsprkosUprkos tome što su okvirne cifre poznate, kao i u drugim masovnim zločinima iznimno je teško ustanoviti konačan broj žrtava sas apsolutnom preciznošću. Brojevi kojima istoričari raspolažu povremeno se i značajno razlikuju uz namanje cifre od oko 165.000 do većih brojeva koji dosežu 254.000 i koji vjerovatno uključuju i Jevreje sa drugih područja koji su stradali u Litvaniji.<ref name="Bubnys_vanished219"/>
 
U periodu rata postojala su ograničena nastojanja da se spasi progonjeno stanovništvo. U periodu od 16. jula do 3. avgustaaugusta 1940. godine počasni [[konzul]] [[Nizozemska|Nizozemske]] u Kaunasu Jan Zvartendijk je za 2.200 Jevreja osigurao treću destinaciju na karipskom ostrvu [[Curaçao]] (koloniji koja nije tražila ulazne vize) i u [[Surinam]]u (koji je tada još bio holandska kolonija). Funkcioner [[japan]]ske vlade Čiune Sugiara, koji je služio kao zamjenik konzula u Kaunasu, izdao je 6.000 tranzitnih viza za putovanje japanskim teritorijem litvanskim Jevrejima čime je ugrozio svoj i živote članova vlastite porodice.<ref>{{cite news |title=Japan's Abe seeks Baltic support against North Korea |language= en |publisher= AFP|date=14. 1. 2018 |url =https://www.yahoo.com/news/japan-pm-heads-europe-amid-n-korea-tensions-035714841.html |access-date =14. 1. 2018 }}</ref> Izbjegli Jevreji bili su građani ukupiranih dijelova Poljske i Litvanije.
 
===Događaji u okviru holokausta u Litvaniji===
[[Datoteka:Massacre of Jews in Lietūkis garage.jpeg|mini|Ubistva Jevreja od strane litvanskih snaga 27. juna 1941. za preme pogroma u Kaunasu. U pozadini njemački vojnici i litvanski civili (uključujući žene i decu) promatraju zločine.]]
Današnji litvanski lučki grad [[Klaipėda]] (na [[Njemački jezik|njemačkom]] poznat kao Memel) kroz istorijuhistoriju je bio dio [[Hanza|Hanzeatskog saveza]] pa je sve do 1918. pripadao [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]] kao dio [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]]. U periodu litvanske međuratne nezavisnosti grad je uživao određeni nivo autonomije i bio je pod patronatom [[Liga naroda|Lige naroda]]. Kada su grad 15. matramarta 1939. godine zauzele njemačke snage u njemu je živjelo okootprilike 8.000 Jevreja koji su pobjegli u tada još uvijek slobodan dio Litvanije gdje ih je većina stradala nakon invazije u junu 1941. godine.
 
Hronološki se genocid u Litvaniji može podijeliti na tri faze od kojih je prva trajala od ljeta pa do kraja 1941, druga od decembra 1941. do marta 1943. i treća od aprila 1943. do jula 1944. godine.<ref name="Bubnys_vanished205-206">{{cite book|first=Arūnas |last=Bubnys |chapter=Holocaust in Lithuania: An Outline of the Major Stages and Their Results |title=The Vanished World of Lithuanian Jews |publisher=Rodopi |year=2004| isbn=978-90-420-0850-2 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=mdXRKbcyi5oC&pg=PA205 |pages=205–206}}</ref>
 
Većina litvanskih Jevreja stradala je u prvoj fazi holokausta u prvim mjesecima okupacije i prije kraja 1941. Sile osovine napale su Sovjetski Savez 22. juna 1941. što se poklopilo i sa takozvanims Junskim ustankom u Litvaniji. Prije dolaska njemačkih okupacionihokupacijskih snaga Litvanski je dobrovoljački front i sam je napao sovjetske snage, preuzeo vlast u nekoliko gradova, započeo širenje antisemitističke propagande i počinio masakre nad litvanskim Jevrejima i Poljacima. U noći sa 25. na 26. juni [[Algirdas Klimaitis]] je naredio svojim snagama od 800 ljudi da započnu [[Pogrom u Kaunasu]]. Komandant [[SS]]-a [[Franz Stahlecker|Franz Walter Stahlecker]] je 28. juna 1941. tvrdio kako je tom priliko ubijeno 3.800 žrtava u samome gradu i oko 1.200 u regionu oko grada.<ref>{{cite book | first=Zvi |last=Gitelman |author-link =Zvi Gitelman | title =Bitter Legacy: Confronting the Holocaust in the USSR | year =1998 | publisher =Indiana University Press | isbn =0-253-33359-8| url =https://books.google.com/books?id=USW9-xQ85FwC&pg=PA97 | pages =97, 102}}</ref> Klimaitisove snage uništile su nekoliko sinagoga i okopribližno 60 jevrejskih kuća. U revizionističkim nastojanjima od 1990-ih godina broj žrtava koji navodi Stahlecker dovođen je u pitanje kao preterano velik.
 
Njemački odredi smrti ([[Einsatzgruppe]]), slijedile su nastupajuću njemačku armiju pa su već u junu i oni započeli organizovati ubistva Jevreja.<ref name="Porat159"/> Prvi zabilježeni zločin ovih odreda dogodio se 22. juna 1941. godine u pograničnom gradu Gargždaju koji je bio jedno od najstarijih jevrejskih naselja u zemlji i na svega 18 kilometara od Memela koji su Nijemci ponovo zauzeli. OkoOtprilike 800 Jevreja je ubijeno je u događaju koji je poznat kao [[Gargždajski masakr]]. U masakru je stradalo i okopribiližno 100 nejevreja, mnogi jer su pokušali da pomognu svojim jevrejskim komšijama.<ref name="Porat161"/><ref name="MacQueen_context"/>
 
Zbog vrlo ranog i brzog progona mnoge litvanske jevrejske žrtve nikada nisu živjele u getima ili bile deportovane u koncentracionekoncentracijske logore koji su u to vrijeme tek osnivani. Većina žrtava ubijena je u jamama u blizini mjesta boravka u ozloglašnim masovnim ubistvima kao što su [[Masakr u Kaunasu]] 29. oktobra 1941. koji je izvršen u šumi pored grada ili sličan zločin u Vilniusu.<ref name="Porat159"/> Do 1942. preživjelo je još otprilike 45.000 Jevreja, većinom oni koji su poslani u geta ili koncentracijske logore.
[[Masakr u Kaunasu]] 29. oktobra 1941. koji je izvršen u šumi pored grada ili sličan zločin u Vilniusu.<ref name="Porat159"/> Do 1942. preživjelo je još oko 45.000 Jevreja, većinom oni koji su poslani u geta ili koncentracione logore.
 
U drugoj fazi holokaust u Litvaniji je usporen i njemačke su okupacioneokupacijske snage odlučile su da koriste jevrejski prisilni rad za održavanje ratne ekonomije. U trećoj fazi holokaust je još jednom intenziviran i u njoj su likvidirani preostali zarobljenici logora i jevrejskih geta.
 
Dva su faktora doprinijela rapidnom uništenju jevrejske zajednice u Litvaniji. Prvi je bio značajan nivo podrške "dejevrejizaciji" među litvanskim masama dok je drugi bio rani njemački plan za kolonizaciju Litvanije koja je dijelila granice sas Istočnom Pruskom.
 
===Uloga litvanskih kolaboracionista===
Line 41 ⟶ 40:
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-L19427, Litauen, brennende Synagoge.jpg|mini|Njemački vojnici i Litvanci posmatraju sinagogu u plamenu, 9. august 1941.]]
[[Datoteka:Jonavos holokausto kapai.jpg|mini|lijevo|Obilježje na mestu masovnih grobnica u okolici grada Jonava.]]
[[Dina Porat]], vodeća historičarka [[Jad Vašem|Jad Vašema]]-a, piše kako su "Litvanci pokazali pripadnicima Einsatzgruppe kako ubijati žene i djecu, i možda ih i prilagodili na tu praksu... Nadiruće njemačke jedinice ubijale su većinom muškarce, dok su Litvanci ubijali neselektivno."<ref name="Porat166">{{cite book |first=Dina |last=Porat |chapter=The Holocaust in Lithuania: Some Unique Aspects |editor=David Cesarani |title=The Final Solution: Origins and Implementation |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=978-0-415-15232-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3N9Xxc8wdu0C&pg=PA166 |pages=[https://archive.org/details/finalsolutionori0000unse/page/165 165–166] |url=https://archive.org/details/finalsolutionori0000unse/page/165 }}</ref>
 
Administracija nacističke Njemačke usmjeravala je i podsticala ubijanje litvanskih Jevreja. Lokalni litanski kolaboracionisti okupatorskog režima izvršavali su pripremu, logistiku i provođenje ubistava pod nacističkim vodstvom.<ref name="Porat161"/><ref name="MacQueen_context"/><ref name="Bubnys_vanished214">{{cite book|first=Arūnas |last=Bubnys |chapter=Holocaust in Lithuania: An Outline of the Major Stages and Their Results |title=The Vanished World of Lithuanian Jews |publisher=Rodopi |year=2004| isbn=978-90-420-0850-2 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=mdXRKbcyi5oC&pg=PA214 |pages=214–215}}</ref> Nacistički SS brigadir SS-a Franz Walter Stahlecker stigao je u Kaunas 25. juna 1941. godine gdje je održao govore kojima se poticalo na ubijanje Jevreja. U početku je održao govore u zgradi bezbjednosnihsigurnosnih službi, nakon čega je održavao govore i u samome gradu.<ref name=stah>{{cite encyclopedia |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Einsatz_Baltic.html |title=Extracts from a Report by Einsatzgruppe a in the Baltic Countries |access-date=6. 8. 2008 |date=15. 10. 1941 |encyclopedia=Jewish Virtual Library}}</ref> U izvještaju od 15. oktobra Stahlecker je pisao o uspjehu u prikrivanju najranijih akcija ''Vorkomando'' i kako sada izgleda kako se radi o inicijativi lokalne populacije.<ref name=stah/><ref name="Bubnys"/> Grupe organizovaneorganizirane po partizanskom principu, civilne desničarske nacionalističke i antisovjetske jedinice, inicirale su kontakt sas Nijemcima čim su oni stupili na litvanski teritorij.<ref name="Porat161"/> Jedinice pod komandom Algirdasa Klimaitisa, podržane od Nijemaca u Sigurnosnoj policiji i Sigurnosnoj službi započeli su antijevrejske pogrome u Kaunasu u noći sa 25. na 26. jun 1941. Preko hiljadu Jevreja stradalo je u događaju koji je bio prvi pogrom u okupiranoj Litvaniji.<ref name="Porat159"/><ref name="Bubnys"/><ref name="Gitelman">{{cite book |first=Michael |last=MacQueen |chapter=Nazi Policy towards the Jews in Reichskommissariat Ostland, June–December 1941 |editor=Zvi Y. Gitelman |title=Bitter Legacy: Confronting the Holocaust in the USSR |isbn=978-0-253-33359-9 |publisher=Indiana University Press |year=1998 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=USW9-xQ85FwC&pg=PA97 |page=[https://archive.org/details/bitterlegacyconf00gite/page/97 97] |url-access=registration |url=https://archive.org/details/bitterlegacyconf00gite/page/97 }}</ref> Tačan broj žrtava pogroma je nepoznat dok se cifre kreću od 1.500 do 3.800 žrtava pogroma kada se u njih pribroje i žrtve u okolici grada.<ref name="Porat159"/><ref name="Gitelman"/>
 
Dana 24. juna 1941. godine [[Litvanska bezbjednosna policija]] ({{jez-lt|Lietuvos saugumo policija}}) došla je pod upravu Njemačke policije i obaveštajneobavještajne službe. Litvanske jedinice su uključene u brojne akcije usmjerene protiv Jevreja i protiv neprijatelja nacističkog režima.<ref name="Bubnys">{{cite journal | first=Arūnas |last=Bubnys | title=Vokiečių ir lietuvių saugumo policija (1941–1944) (German and Lithuanian security police: 1941–1944)| year =1997 | issue=1 |volume=1 | journal=Genocidas Ir Rezistencija |issn=1392-3463 | url =http://www.genocid.lt/Leidyba/1/arunas1.htm |language=lt}}</ref> Nacistički komandanti ispunjavali su svoje izvještaje svjedočanstvima o [[zeloti]]zmu litvanskih policijskih jedinica koji premašuje i motivaciju među samim njemačkim jedinicama.<ref name="Porat166"/> Najozloglašenija litvanska jedinica koja je provodila holokaust bila je ''Jpatingasis burus'' koja je masakrirala hiljade Jevreja i pripadnike poljske manjine u okolini Vilniusa.<ref name="Bubnys"/><ref name="IPN-Ponary">{{cite web| url=http://www.ipn.gov.pl/portal.php?serwis=pl&dzial=194&id=3327 |title=Śledztwo w sprawie masowych zabójstw Polaków w latach 1941 - 1944 w Ponarach koło Wilna dokonanych przez funkcjonariuszy policji niemieckiej i kolaboracyjnej policji litewskiej |publisher=[[Institute of National Remembrance]] |access-date=10. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071017215515/http://www.ipn.gov.pl/portal.php?serwis=pl&dzial=194&id=3327|archive-date=17. 10. 2007|language=pl}}</ref><ref name="WSP-Ponary">{{cite journal|first=Czesław |last=Michalski |url=http://www.wsp.krakow.pl/konspekt/konspekt5/ponary.html |title=Ponary - Golgota Wileńszczyzny |journal=Konspekt |volume=5 |date=Winter 2000–2001 |language=pl |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070207041704/http://www.wsp.krakow.pl/konspekt/konspekt5/ponary.html |archive-date=7. 2. 2007 }}</ref> Druga organizacija uključena u provođenje holokausta bila je [[Litvanska radnička garda]].<ref name="Porat161"/> Brojni Litvanci koji su podržavali nacističku politiku pridružili su se fašističkoj organizaciji ''Gvozdeni vuk''.<ref name="MacQueen_context"/> Tako je u cjelini, litvanska nacionalistička administracija bila usmjerena prema uništenju Jevreja kao doživljenih neprijatelja i potencijalnih rivala etničkim Litvancima pa zato ne samo da se nije odupirala nacističkom holokaustu već ga je efektivno prihvatala i kao sopstveni cilj.<ref name="Bubnys_vanished214"/>
 
Kombinacija faktora objašnjava široko sudjelovanje Litvanaca u genocidu nad Jevrejima.<ref name="Porat166"/> Oni uključuju nacionalne tradicije i vrijednosti, [[antisemitizam]] (raširen širom [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]) i specifičnu litvansku želju za "čistom" litvanskom [[nacionalna država|nacionalnom državom]] sa kojom je brojna jevrejska zajednica smatrana nespojivom.<ref name="MacQueen_context"/> Ostali faktori uključuju i ozbiljne ekonomske probleme koji su navodili na uništenje Jevreja sa ciljem da im se oduzme njihova privatna svojina.<ref name="Porat166"/> Na kraju, Jevreji su doživljavani i kao grupa koja je uživala podršku sovjetskog režima u periodu između 1940. i 1941. godine.<ref name="MacQueen_context"/><ref name="Porat166"/><ref name="Bubnys_vanished214"/> U periodu njemačke okupacije Jevreji su tako optuživani za gotovo sve probleme sa kojima se Litvanija suočavala.<ref name="MacQueen_context"/><ref name="Bubnys_vanished214"/> Tako je i rasprostranjeno lokalno učešće u holokaustu postalo važan faktor zbog kojega je holokaust u Litvaniji provođen sveobuhvatnije nego u drugim zemljama.<ref name="Porat161"/><ref name="MacQueen_context"/><ref name="Bubnys_vanished214"/>
 
Iako je kolaboracija bila veoma raširena, podrška genocidu nije dolazila od svih segmenata litvanskog društva<ref name="Piotrowski">{{cite book| author-link=Tadeusz Piotrowski (sociologist) |first=Tadeusz |last=Piotrowski |title=Poland's Holocaust |publisher=McFarland & Company |year=1997 |isbn=978-0-7864-0371-4 |url=https://archive.org/details/polandsholocaust00piot | url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/polandsholocaust00piot/page/175 175]–176}}</ref> i više je stotina građana rizikovalo sopstvene živote nastojeći da pomognu progonjenim Jevrejima.<ref name="Porat166"/> Država[[Izrael]] je do 1. januara 2017. priznao 891 [[Pravednik među narodima|pravednika među narodima]] s područja Litvanije.<ref name="MacQueen_context"/><ref name="Porat166"/><ref>{{cite web |url=http://www.yadvashem.org/righteous/statistics|title=Names of Righteous by Country|date=2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www1.yadvashem.org.il/righteous_new/statistics.html|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20091015211838/http://www1.yadvashem.org.il/righteous_new/statistics.html|url-status=dead|archive-date=15. 10. 2009|title=Righteous Among the Nations - per Country & Ethnic Origin|date=1. 1. 2008|publisher=[[Yad Vashem]]|access-date=15. 3. 2009}}</ref><ref name="NCJS">{{cite web | url=http://www.ncsj.org/Lithuania.shtml | title=NCSJ Country Report: Lithuania | year=2003 | access-date=13. 3. 2007 | publisher=Advocates on Behalf of Jews in Russia, Ukraine, the Baltic States & Eurasia | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20020430050000/http://www.ncsj.org/Lithuania.shtml | archive-date=30. 4. 2002 }}</ref> Mnogobrojni etnički Poljaci u Litvaniji, i sami progonjeni, pomagali su progonjenim Jevrejima.<ref name="Piotrowski"/>
[[Izrael]] je do 1. januara 2017. godine priznala 891 [[Pravednik među narodima|pravednika među narodima]] sa područja Litvanije.<ref name="MacQueen_context"/><ref name="Porat166"/><ref>{{cite web |url=http://www.yadvashem.org/righteous/statistics|title=Names of Righteous by Country|date=2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www1.yadvashem.org.il/righteous_new/statistics.html|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20091015211838/http://www1.yadvashem.org.il/righteous_new/statistics.html|url-status=dead|archive-date=15. 10. 2009|title=Righteous Among the Nations - per Country & Ethnic Origin|date=1. 1. 2008|publisher=[[Yad Vashem]]|access-date=15. 3. 2009}}</ref><ref name="NCJS">{{cite web | url=http://www.ncsj.org/Lithuania.shtml | title=NCSJ Country Report: Lithuania | year=2003 | access-date=13. 3. 2007 | publisher=Advocates on Behalf of Jews in Russia, Ukraine, the Baltic States & Eurasia | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20020430050000/http://www.ncsj.org/Lithuania.shtml | archive-date=30. 4. 2002 }}</ref> Mnogobrojni etnički Poljaci u Litvaniji, i sami progonjeni, pomagali su progonjenim Jevrejima.<ref name="Piotrowski"/>
 
==Reference==