Razlika između verzija stranice "Zamorac"

'''Zamorac''' ili '''domaći zamorac''' ili zamorćićzamorčić ([[latinski{{la|lat.]] ''Cavia porcellus''}}), znan i kao '''morsko prase''' ili '''gvajansko prase''', vrsta je [[glodar]]a iz roda ''[[Cavia]]'' porodice ''[[Caviidae]]''. Unatoč uobičajenom imenu, ove životinje ne pripadaju [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[svinja|Suidae]]'', niti žive u [[more|moru]]. Potiču s [[Andi|Anda]], a ranija istraživanja njihove biomijskih svojstava i mogućnosti [[hibrid (biologija)|hibridizacije]] upućuju da su današnje [[rase]] ovih životinja potomci [[domestikacija|domesticiranim]]i selekcije bliskosrodnih [[vrsta]] zamorčića, kao što su ''[[Cavia aperea]]'', ''[[Cavia fulgida]]'' ili ''[[Cavia tschudii]]'', a nema ih prirodno u divljini.<ref name=weir>{{Cite book|last = Weir|first = Barbara J.|contribution = Notes on the Origin of the Domestic Guinea-Pig|editor-last = Rowlands|editor-first = I. W.|editor2-last = Weir|editor2-first = Barbara J.|title = The Biology of Hystricomorph Rodents|publisher = Academic Press|year = 1974|pages = 437–446|isbn = 0-12-613333-6}}</ref> Nedavna istraživanja u kojima su bili primijenjeni molekulski markeri,<ref>{{cite journal|author=Spotorno, A.E., Marín, J.C., Manríquez, G., Valladares, J.P., Rico, E. i Rivas, C.|title=Ancient and modern steps during domestication of guinea pigs (''Cavia porcellus'' L.)|doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00117.x|year=2006|journal=Journal of Zoology|pages=060606025751032––}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1439-0469.2009.00561.x|title=Molecular systematics, taxonomy and biogeography of the genus Cavia (Rodentia: Caviidae)|year=2010|last1=Dunnum|first1=Jonathan L.|last2=Salazar-Bravo|first2=Jorge|journal=Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research|volume=48|issue=4|pages=376–388}}</ref> uz proučavanje lubanje i skeletne morfologije sadašnjih i mumificiranih životinja,<ref>Spotorno, A.E., Manríquez, G., Fernández L., A., Marín, J.C., González, F. i Wheeler, J. 2007. [http://books.google.com/books?id=PVIJr-aA-XMC&pg=PA367 Domestication of guinea pigs from a southern Peru-northern Chile wild species and their middle pre-Columbian mummies]. str. 367–388 u: Kelt, D.A., Lessa, E.P., Salazar-Bravo, J. i Patton, J.L. (ur.). The Quintessential Naturalist: Honoring the Life and Legacy of Oliver P. Pearson. University of California Publications in Zoology 134:1–981 {{ISBN|0-520-09859-5}}.</ref> otkrila su da im je predak najvjerojatnije ''Cavia tschudii'' (planinski zamorčić).

Zamorci su veliki za glodare; obične rase kućnih ljubimaca teže između 700 i 1200 g, kada su potpuno odrasli i mjere između 20 i 25 cm +/– 0,5 cm dužine (ispruženi).{{sfn|Vanderlip|2003|p=13}} Primjerci nekih [[rasa]] teže i 3 kg kada su odrasli. Pasmine kućnih ljubimaca žive u prosjeku četiri do pet godina, ali mogu živjeti i do osam godina.{{sfn |Richardson|2000|pages=132–133}} Prema ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda]]'', do 2006., najdugovječniji zamorac imao je 14&nbsp;god., 10&nbsp;mjeseci i 2 sedmice.<ref>{{Cite book |title=Guinness Book of World Records |publisher=Guinness World Records Ltd. |year=2006 |isbn=978-1-904994-02-2 |editor-last=Glenday |editor-first=Craig |page=[https://archive.org/details/guinnessworldrec00glen/page/60 60]}}</ref> Većina zamoraca ima krzno, ali jedna laboratorijska pasmina koju su uzgojili neki vlasnici kućnih ljubimaca, „mršavo"mršavo prase“prase", uglavnom je bez krzna. Neke rase su dugog krzna, kao što su [[peruanski zamorac|peruanski]], [[Silkie zamorac|silkie]] i [[tekselski zamorac]].

Devedesetih godina prošlog stoljeća pojavilo se manjinsko naučno mišljenje koje predlaže da [[Caviomorpha]] kao što su zamorci, [[činčila]] i [[Octodon|degu]] zapravo nisu [[glodari]] i da bi trebali biti [[Taksonomija|reklasificirani]] kao poseban [[red (biologija)|red]] sisara (slično glodarima [[Lagomorpha|lagomorfi]] koji uključuje [[kunić]]e). <ref>{{cite journal|last1 = Graur|first1 = D.|title = Is the Guinea-Pig a Rodent?|year = 1991|journal = [[Nature]]|volume = 351|pages = 649–652|doi = 10.1038/351649a0|last2 = Hide|first2 = Winston A.|last3 = Li|first3 = Wen-Hsiung|pmid = 2052090|issue = 6328|display-authors = 1|bibcode = 1991Natur.351..649G|s2cid = 4344039}}</ref><ref>{{cite journal|last1 = D'Erchia|first1 = A.|title = The Guinea Pig is Not a Rodent|year = 1996|journal = [[Nature]]|volume = 381|pages = 597–600|doi = 10.1038/381597a0|last2 = Gissi|first2 = Carmela|last3 = Pesole|first3 = Graziano|last4 = Saccone|first4 = Cecilia|last5 = Arnason|first5 = Ulfur|pmid = 8637593|issue = 6583|display-authors = 1|bibcode = 1996Natur.381..597D|s2cid = 4336262}}</ref><ref name="rodent">{{Cite journal |title=Is the guinea-pig (''Cavia porcellus'') a rodent? |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part B: Comparative Biochemistry |volume=107 |issue=2 |date=February 1994 |pages=179–182 |doi=10.1016/0305-0491(94)90037-X |last1=Noguchi |first1=Tomoo |last2=Fujiwara |first2=Satoko |last3=Hayashi |first3=Sucko |last4=Sakuraba |first4=Haruhiko}}</ref> Naknadno istraživanje koje je koristilo šire uzorkovanje obnovilo je konsenzus među mamaliolozima u vezi sa važećom klasifikacijom glodara, uključujući zamorce, kao [[monofilija|monofiletsku grupu]].<ref>{{Cite book|last1 = Carleton|first1 = Michael D.|last2 = Musser|first2 = Guy G.|contribution = Order Rodentia|editor1-last = Wilson|editor1-first = Don E.|title = Mammal Species of the World|edition = 3rd|year = 2005|volume = 2|page = 745|publisher = Johns Hopkins University Press|isbn = 978-0-8018-8221-0|editor2-last = Reeder|editor2-first = DeeAnn M.}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Huchon |first1=Dorothée |last2=Chevret |first2=Pascale |last3=Jordan |first3=Ursula |last4=Kilpatrick |first4=C. William |last5=Ranwez |first5=Vincent |last6=Jenkins |first6=Paulina D. |last7=Brosius |first7=Jürgen |last8=Schmitz |first8=Jürgen |date=May 1, 2007 |title=Multiple molecular evidences for a living mammalian fossil |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=104 |issue=18 |pages=7495–7499 |bibcode=2007PNAS..104.7495H |doi=10.1073/pnas.0701289104 |pmc=1863447 |pmid=17452635|doi-access=free }}</ref>

Iako zamorci mogu preskakati male prepreke, ne mogu skakati vrlo visoko. Većina njih su loši penjači i nisu posebno okretni. Lahko se uplaše, a kada osjete opasnost ili se smrzavaju na mjestu na duže periode ili trče u zaklon brzim, strelovitim pokretima.{{sfn|Terril|Clemons|1998|p=6}} Veće grupe preplašenih zamoraca kreću u [[stampedo]], trče u nasumičnim smjerovimam kako bi zbunili [[predator|grabežljivce]].{{sfn|Wagner|Manning|1976|p=34}} Kada su sretno uzbuđeni, zamorci mogu (često uzastopno) izvodite male poskoke u zraku (pokret poznat kao ''popcorning'' – kokičarenje), analogno „fret“ "fret" [[ratni ples|ratnom plesu]],<ref>{{cite web|title = Guinea Pigs|publisher = Canadian Federation of Humane Societies|url = http://cfhs.ca/athome/guinea_pigs|access-date = 2007-03-21|url-status = dead|archive-url = https://web.archive.org/web/20070402223933/http://cfhs.ca/athome/guinea_pigs/|archive-date = 2007-04-02}}</ref> a isto tako slično zečjem i [[kunić]]evom veselom poskakivanju. Zamorci su također dobri plivači,<ref name="harkness">{{cite book|last1 = Harkness|first1 = John E.|last2 = Wagner|first2 = Joseph E.|title = The Biology and Medicine of Rabbits and Rodents|publisher = Williams & Wilkins|year = 1995|pages = 30–39|isbn = 978-0-683-03919-1}}</ref> iako ne vole da su mokri i retko im je potrebno kupanje.