Razlika između verzija stranice "Vladimir Ćorović"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BoFF (razgovor | doprinosi)
No edit summary
BoFF (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 2:
'''Vladimir Ćorović''' ([[1885]]-[[1941]]), [[historičar]], [[akademik]] [[SANU]], [[pisac]] historije [[Bosna|Bosne]].
 
Vladimir Ćorović je rođen 15. oktobra 1885. u [[Mostar]]u. U Mostaru je završio osnovnu i srednju školu, a u [[Beč]]u je studirao filologiju, historiju i arheologiju. Doktorirao je [[1908]] tezom o Lukijanu Mušickom. Specijalističke studije nastavio je u [[München|Minhenu]], kod poznatog njemačkog bizantinologa Karla Krumbachera. Jedno vrijeme je boravio i u [[Pariz|Parizu]] i [[Bologna|Bolonji]] gdje je istraživao stare slavenske rukopise. Radio je u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] od [[1909]]. Od [[1919]]. je profesor na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u. Za akademika Srpske kraljevske akademije (kasnija SANU) izabran je [[1922]]. Poginuo je 17. aprila 1941. u Beograduavionskoj nesreći iznad [[Grčka|Grčke]], nakon što je pokušao emigrirati sa većinom tadašnjih srpskih uglednika u inostranstvo.
 
Vladimir Ćorović bavio se historijom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]]. Napisao je veliki broj radova kojima je utjecao na razvoj historiografije u BiH i Srbiji, a među njima i ''Historiju Bosne'' ([[1940]]) kojom je sintetizirao svoj pristup [[Historija srednjovjekovne Bosne|historiji srednjovjekovne Bosne]].
 
 
== Izbor iz bibliografije ==
 
 
*''Војислав Илић'', Мостар, 1906.
*''Српске народне приповијетке'', Матица српска, Нови Сад, 1909.
*''Црна Књига. Патње Срба Босне и Херцеговине за време светског рата 1914-1918.'' Београд, 1920.
*''Велика Србија'', Народно дело, Београд, 1924.
*''Босна и Херцеговина'', Српска књижевна задруга, Београд, 1927.
*''Лука Вукаловић и херцеговачки устанци од 1852-1862'', Cрпска краљевска академија, Београд, 1923.
*''Уједињење'', Народно дело, Београд, 1928.
*''Мостар и његова српска православна општина'', Београд, 1933.
*''Историја Југославије'', Народно дело, Београд, 1933.
*''Односи између Србије и Аустроугарске у XX веку'', Државна штампарија Краљевине Југославије, Београд, 1936.
*''Xисторија Босне'' књ. I, Српска краљевска академија, Београд, 1940.
*''Историја Срба'', БИГЗ, Београд, 1989.
 
[[Kategorija: Historiografija Bosne i Hercegovine]]