Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 4:
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
'''Jezero Bardača''' nalazi se kodu gradanaselju Bardača, općina [[Srbac|Srpca]], približno 30{{razmak}}km sjeveroistočno od [[BanjaBosna Luka|Banjei LukeHercegovina]]. Predstavlja dio kompleksa od 11 jezera smještenih između rijeka [[Sava|Save]] i [[Vrbas]]a. Ukupna veličina svih jezera je bila čak 732 hektara. <ref>[|https://www.gerila.info/naslovna/reportaza-bardaca-raj-koji-nestaje-video/Reportaža: Bardača, raj koji nestaje (VIDEO) ]</ref>
 
Kompleks uključuje ribnjake, naplavljene površine, šume, obrađeno zemljište i nastanjene površine. RibnjakSnabdjevao Bardačase imao je snabdijevanje vodevodom iz Vrbasa[[Vrbas]]a i taj dotok je 70-ih godina prekinut i oni su napravili neke pumpe kao alternativno rješenje, ali tu nema dovoljno vode. Vodosnabdijevanje [[jezera]] koje se koristi kao [[ribnjak]] najvećim dijelom obavljasada se obavlja iz rijeke [[Matura|Mature]], ali su u [[hidrologija|hidrološkom]] smislu značajne i pritoke [[Stublaja]] i [[Brzaja]], koje raspolažu manjom količinom [[voda|vode]]. Šire [[hidrografija|hidrografsko]] područje nalazi se na nepropusnoj podlozi, što odgovara konceptu izgradnje ribnjaka.<ref>[https://www.ramsar.org/sites/default/files/documents/pdf/sgf/sgf_rpts_bosnia1a.pdf Bardača Ekološke vrijednosti.]</ref> Bogatstvom ribnjaka hranilo se oko 180 vrsta ptica.<ref>[https://cin.ba/zasticena-podrucja-bez-zastite/ Centar za istraživačko novinarstvo (CIN): Zaštićena područja bez zaštite - cin.ba]</ref>
 
== Ramsarsko područje ==
Močvarna staništa su neprocjenljivo bogatstvo prirode, njenog biljnog (flore) i životinjskog svijeta (faune), koja uživaju posebnu kategorizaciju i pravnu zaštitu u Bosni i Hercegovini. Još 1969. godine pod zaštitu su stavljene sve kolonije močvarnih ptica na području Bardače, a dr Svjetoslav Obratil, proučavajući područje Bardače 1973. godine, ustanovio je da se radi o posebnom staništu ptica močvarica.
Močvarna staništa su neprocjenljivo bogatstvo prirode, njenog
biljnog (flore) i životinjskog svijeta (faune), koja uživaju posebnu katego�rizaciju i pravnu zaštitu u Bosni i Hercegovini. Na svjetskim listama
međunarodno zaštićenih močvarnih staništa (tzv. Ramsarska područja),
nalaze se i tri lokacije iz Bosne i Hercegovine: Bardača, Hutovo blato, i
Livanjsko polje, kao dio ekosistema u kojem su nastanjene brojne ende�mične vrste biljaka i životinja. Prirodni barski rezervat Bardača, prirodni
park u osnivanju, uvršten je 12. aprila 2007. godine na svjetsku listu
zaštićenih močvarnih područja. Livanjsko polje, kao najveće kraško polje u
jugoistočnoj Evropi, površine od oko 45.000 hektara mreže nadzemnih i
podzemnih voda, rijeka, izvora, jezera i vrtača, uvršteno je u aprilu 2009,
dok je park prirode Hutovo blato 2001. zvanično upisan na listu međuna�rodno zaštićenih područja prema metodologiji Ramsarske konvencije.
MEĐUNARODNO PRAVNA ZAŠTITA
MOČVARNIH STANIŠTA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Mr Dara Crnić-Babić1
Olja Pušić-Babić, dipl. politikolog
 
BardačaNa jesvjetskim listama međunarodno zaštićenih močvarnih staništa (tzv. Ramsarska područja), nalaze se i tri lokacije iz Bosne i Hercegovine: Bardača, [[RamsarskaHutovo konvencijajezero|RamsarskomHutovo konvencijomblato]], i [[Livanjsko polje]], kao dio ekosistema u kojem su nastanjene brojne endemične vrste biljaka i životinja. Bardača je uvrštena 12. aprila 2007. godine na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja. ALivanjsko polje, kao najveće kraško polje u jugoistočnoj Evropi, površine od 2007oko 45.godine000 Bardačahektara mreže nadzemnih i podzemnih voda, rijeka, izvora, jezera i vrtača, uvršteno je postalau Ramsarskoaprilu područje2009, dok je park prirode Hutovo blato 2001. zvanično upisan na listu međunarodno zaštićenih područja prema metodologiji Ramsarske konvencije.<ref>[http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-wetlands-of-19500/main/ramsar/1-30-168%5E19500_4000_0__ www.ramsar.org]{{en.}}</ref><ref>[http://td.wikimedia.rs.ba/spisak-prirodnih-dobara-republike-srpske/?lang=lat Spisak prirodnih dobara Republike Srpske]</ref>
 
U jezerima Bardače je od 1902. godine uzgajana riba i zahvaljujući tome je postala značajno stanište ptica. Međutim, odOd 2010. godine počinje postepeno uništavanje ove oaze mirapodručja. Državno preduzeće Ribnjak „Bardača“ je zapalo u velike minusepoteškoće iz kojih se pokušalo izvući zajedničkim ulaganjem sa privatnom firmom „Agroimpex“. Zahvaljujući štetnim ugovorima, „Agroimpex“koja je postaovremenom postala većinski vlasnik jezera i zemljišta na Bardači. Agroimpex“Novi vlasnik je isušivaoodustao od uzgoja ribe, isušio jezera i sijaopretvorio ih u poljoprivredno kukuruzzemljište. Isušivanjem je stanište 200 vrsta ptica znatno narušeno.narušeno<ref>[https://czzs.org/kampanje/bardaca-2000-2013/ Bardača (2000 – 2013) - czzs.org/]</ref><ref>[https://ba.n1info.com/vijesti/a80123-zastita-ekoloskog-rezervata-bardaca/ Priroda gubi bitku: Jezera Bardače pretvorena u kukuruzište - ba.n1info.com]</ref> Prekidom uzgoja ribe, dovodni kanali su zapušteni i zatvoreni, zbog čega prijeti opasnost potpunog uništenja flore i faune močvare Bardača jer je nivo vode već sada za 50-60 santimetara niži od potrebnog.<ref>[http://www.voders.org/pomo%C4%87-za-o%C4%8Duvanje-flore-i-faune-u-za%C5%A1ti%C4%87enom-podru%C4%8Dju-barda%C4%8Da/?lang=lat Pomoć za očuvanje flore i faune u zaštićenom području Bardača]</ref>
 
Pravobranilaštvo Republike Srpske, već 17 godina osporava sudske odluke pokušavajući vlasništvo vratiti državnim vlastima.<ref>[https://www.atvbl.com/vijesti/republika-srpska/pravobranilastvo-republike-srpske-osporavamo-sve-odluke-u-predmetu-bardaca Pravobranilaštvo Republike Srpske: Osporavamo sve odluke u predmetu "Bardača"]</ref>
Nekadašnje jezero Lug, stanište šarana, soma, tostolobika i drugih vrsta ribe koje žive u slatkim vodama, pretvoreno je u kukuruzište. Bogatstvom ribnjaka hranilo se oko 180 vrsta ptica. Danas, tek po neka proleti.
<ref>[https://cin.ba/zasticena-podrucja-bez-zastite/ Centar za istraživačko novinarstvo (CIN): Zaštićena područja bez zaštite - cin.ba]</ref>
<ref>[https://ba.n1info.com/vijesti/a80123-zastita-ekoloskog-rezervata-bardaca/ Priroda gubi bitku: Jezera Bardače pretvorena u kukuruzište - ba.n1info.com]</ref>
 
Još 1969. godine pod zaštitu su stavljene sve kolonije močvarnih ptica na području Bardače, a dr Svjetoslav Obratil, proučavajući područje Bardače 1973. godine, ustanovio je da se radi o posebnom staništu ptica močvarica. Devastacijom tih prostora u ratnom, a posebno poslijeratnom periodu, došlo je do gotovo potpunog uništenja prirodnih staništa ptica močvarica, koje naseljavaju to područje, a koje bi trebale da budu glavni predmet zaštite.<ref>[https://czzs.org/kampanje/bardaca-2000-2013/ Bardača (2000 – 2013) - czzs.org/]</ref>
 
Međutim, s obzirom da je u tom ribnjaku došlo do prekida uzgoja ribe, dovodni kanali su zapušteni i zatvoreni, zbog čega prijeti opasnost potpunog uništenja flore i faune močvare Bardača jer je nivo vode već sada za 50-60 santimetara niži od potrebnog.<ref>[http://www.voders.org/pomo%C4%87-za-o%C4%8Duvanje-flore-i-faune-u-za%C5%A1ti%C4%87enom-podru%C4%8Dju-barda%C4%8Da/?lang=lat Pomoć za očuvanje flore i faune u zaštićenom području Bardača]</ref>
 
Pravobranilaštvo Republike Srpske, koje se već 17 godina bori da poništi taj apsurd. Tamo nam kažu, u dosadašnjem toku postupka od 2003. godine, osporavali su sve odluke određenih sudskih i upravnih organa u predmetu “Bardača”.
<ref>[https://www.atvbl.com/vijesti/republika-srpska/pravobranilastvo-republike-srpske-osporavamo-sve-odluke-u-predmetu-bardaca Pravobranilaštvo Republike Srpske: Osporavamo sve odluke u predmetu "Bardača"]</ref>
 
== Također pogledajte ==
Line 52 ⟶ 29:
{{stub-geog}}
{{Hidrografija BiH}}
 
 
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]
[[Kategorija:Ramsarska područja u Bosni i Hercegovini]
[[Kategorija:Srbac]
 
 
[[File:IUCN logo.svg|mini|desno| Amblem IUCN]]
'''IUCN kategorije za zaštitu područja''' je sistem koji je razvila [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa]] radi klasifikacije zaštićenih područja. Organizacija ujedinjenih naroda i mnoge nacionalne vlade, priznaju ove kategorije kao globalni standard za definiranje i evidentiranje zaštićenih područja i kao takve se sve više ugrađuju u zakonodavstvo pojedinih država.<ref>[https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories IUCN: Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org]{{en}}</ref>
== Kategorije ==
=== Kategorija Ia - strogi rezervat prirode ===
Strogi rezervat prirode (SRP) je područje zaštićeno od svega osim lagane ljudske upotrebe u cilju zaštite biološke raznolikosti, a možda i njegovih [[Geologija|geoloških]]/[[Geomorfologija|geomorfnih]] značajki. Ova područja su često dom gustim autohtonim [[Ekologija|ekosistemima]] u kojima je zabranjeno svako djelovanje ljudi osim u cilju izrade naučnih studija, praćenja okoliša i obrazovanja. Zbog toga predstavljaju idealno netaknuto okruženje koje omogućava mjerenje vanjskog ljudskog utjecaja usporedbom s drugim područjima.
=== Kategorija Ib - posebni rezervat prirode ===
Zaštićena područja kategorije Ib obično su velika nepromijenjena ili neznatno izmijenjena područja, sa svojim prirodnim osobinama, bez utjecaja stalnog ili značajnog staništa ljudi, koja su zaštićena i njima se upravlja kako bi se očuvalo njihovo prirodno stanje.
=== Kategorija II – nacionalni park ===
Po veličini je slično području divljine i ima glavni cilj zaštite funkcionalnih ekosistema. Nacionalni parkovi su blaži u pogledu posjeta ljudi i prateće infrastrukture. Nacionalnim parkovima upravlja se na način koji može doprinijeti lokalnoj ekonomiji preko obrazovnog i rekreacijskog turizma u razmjerima koji neće umanjiti efikasnost napora u očuvanju prirode.<ref>[http://www.iucn.org/about/work/programmes/gpap_home/gpap_quality/gpap_pacategories/gpap_pacategory2/ Category II National Park] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407225919/http://www.iucn.org/about/work/programmes/gpap_home/gpap_quality/gpap_pacategories/gpap_pacategory2/ |date=2014-04-07 }}</ref>
=== Kategorija III – spomenik prirode (obilježje) ===
Zaštićena područja III kategorije izdvajaju se radi zaštite određenog spomenika prirode, koji može biti oblik zemljišta, podmorski predio, podmorska pećina, [[pećina]] ili čak životno obilježje poput drevnog gaja. To su općenito prilično mala zaštićena područja i često imaju veliku vrijednost za posjetioce.
=== Kategorija IV – područje za upravljanje staništem/vrstama ===
Zaštićena područja kategorije IV imaju za cilj zaštitu određenih vrsta ili staništa, a upravljanje je podređeno tom prioritetu. Mnoga zaštićena područja ove kategorije imaju redovne i aktivne intervencije kako bi se odgovorilo na zahtjeve pojedinih vrsta ili za održavanje staništa, i to je zahtjev drugih kategorija.
=== Kategorija V – zaštićeni pejzaž (park prirode) ===
Zaštićeno područje u kojem je odnos ljudi i prirode vremenom proizveo područje izrazitog karaktera sa značajnom, [[Ekologija|ekološkom]], [[Biologija|biološkom]], [[Kultura|kulturnom]] i scenskom vrijednošću: i gdje je očuvanje integriteta ove interakcije od vitalnog značaja za zaštitu i održavanje područja i povezanih područja očuvanje prirode i druge vrijednosti
=== Kategorija VI – Zaštićeno područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa ===
Zaštićena područja VI kategorije čuvaju ekosisteme i staništa zajedno sa pridruženim kulturnim vrijednostima i tradicionalnim sistemima upravljanja prirodnim resursima. Oni su općenito veliki, s većim dijelom područja u prirodnom stanju, gdje se dio nalazi pod održivim upravljanjem prirodnim resursima i gdje se niskorazinska neindustrijska upotreba prirodnih resursa kompatibilna sa očuvanjem prirode smatra jednim od glavnih ciljeva području .
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]