Razlika između verzija stranice "Semiz-Ali paša"

'''Ali paša Semiz''' (?, [[Prača (Pale, RS)|Prača]] - 28. juni 1565, [[Istanbul]]) bio je [[Veliki vezir (titula)|veliki vezir]] Osmanskog carstva od 1561. do 1565. godine za vrijeme vladavine sultana [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. <ref>{{Cite book|last=Pečevija Alajbegović|first=Ibrahim|title=Historija 1 1520-1576|publisher=El-Kalem i Orijentalni Institut|year=2000|pages=338}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Hadžihuseinović Muvekkit|first=Salih Sidki|title=Povijest Bosne 1|publisher=El-Kalem i Gazi Husrev-begova biblioteka|year=1999|pages=142}}</ref> Bio je [[beglerbeg]] Egipatskog ejaleta od 1549 do 1555. godine. <ref>{{Cite book|last=Casale|first=Giancarlo|title=The Ottoman Age of Exploration|publisher=Oxford University Press|year=2010|pages=98, 102 i 114}}</ref>

Porijeklom je [[Bošnjaci|Bošnjak]]<ref>{{Cite book|title=Československo-jihoslovanská revue, Opseg 5, Izd.1-2|year=1935|pages=85}}</ref> iz Prače koja je tada pripadala [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]]. <ref name="Bašagić 1931 11">{{Cite book|last=Bašagić|first=dr. Safvetbeg|title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini|publisher=Matica Hrvatska|year=1931|pages=11}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=prof. İsmail Hakkı|title=Osmanli Tarihi, II cild|publisher=|year=1975|pages=551}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Murvar|first=Vatro|title=Nation and Religion in Central Europe and the Western Balkans: The Muslims in Bosna, Hercegovina, and Sandžak|publisher=FSSSN Colloquia and Symposia, University of Wisconsin|year=1989|pages=34}}</ref>

Prije nego što je njegov otac prešao na Islam, odveden je kao dijete u [[Carigrad]] u [[Janjičari|janjičare]]; srodnik Hasta Alije, ćehaje velikog vezira Ibrahim-paše, njegovim je utjecajem dospio u carski seraj iz kojeg je izašao kao janjičarski aga.<ref>{{Cite book|last=Von Hammer|first=Joseph|title=Historija Turskog Osmanskog Carstva|publisher=Elbookers|year=1979|pages=485 i 486}}</ref> U Istanbulu se obrazovao i obnosio visoka dostojanstva. Počeo je kao mir - i alem (državni zastavnik) 1545. godine potom je postao [[beglerbeg]] [[Rumelijski pašaluk|Rumelija]] <ref>{{Cite book|last=Bašagić|first=dr Safvetbeg|title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini|publisher=Matica Hrvatska|year=1931|pages=11}}</ref> <ref>{{Cite book|title=Prilozi, godina XIV Broj 14-15|publisher=Institut za istoriju Sarajevo|year=1978|pages=89}}</ref> Naslijedio je Daud-pašu na mjestu beglerbega Egipatskog ejaleta 1549. godine nakon izuzetno kratkog mandata [[Lala Kara Mustafa-paša|Lala Kara Mustafa-paše]], koji je služio samo nekoliko mjeseci. Na ovom položaju je Ali-paša ostao do 1555. godine. <ref>{{Cite book|last=Casale|first=Giancarlo|title=The Ottoman Age of Exploration|publisher=Oxford University Press|year=2010|pages=102 i 114}}</ref> Bio je tijelom jako debeo ali duhom je bio lagan, duhovit i domišljat. Po tome je dobio nadimak „Semiz“ što znači „debeli“ na turskom jeziku.

Pod Ali-pašom Semizom su sretno privođeni kraju ugarski mirovni pregovori.<ref>{{Cite book|last=Von Hammer|first=Joseph|title=Historija Turskog Osmanskog Carstva|publisher=Elbookers|year=1979|pages=486}}</ref>

Naslijedio je [[Rustem-paša Opuković|Rustem-pašu Opukovića]] na mjestu velikog vezira Osmanskog carstva 10. jula 1561. godine. <ref>{{Cite book|last=Murvar|first=Vatro|title=Nation and Religion in Central Europe and the Western Balkans|publisher=FSSSN Colloquia and Symposia, University of Wisconsin|year=1989|pages=34}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Pečevija Alajbegović|first=Ibrahim|title=Historija 1 1520-1576|publisher=El-Kalem i Orijentalni Institut|year=2000|pages=338}}</ref>

Oženio se sa Ajšom Humasah Sultan, kćerkom [[Mihrimah sultanija|Mihrimah sultanije]] (kći sultana Sulejmana Veličanstvenog) i Rustem-paše Opukovića. Njihov brak predstavlja primjer usko povezane veze porodičnih odnosa na osmanskom dvoru jer je Ajša bila kćerka i supruga velikih vezira Carstva. Imali su četiri sina, ali je Ali -paša neočekivano umro 28. juna 1565. godine. Ajšu je time postala udovica sa samo 24 godine. Kasnije je imala još dva muža i nadživjela tri sina.<ref>{{Cite book|last=Miszczak|first=Izabela|title=Edirne: Gateway to the Balkan|publisher=ASLAN Publishing House|year=2021}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Pečevija Alajbegović|first=Ibrahim|title=Historija 1 1520-1576|publisher=El-Kalem i Orijentalni Institut|year=2000|pages=338}}</ref> Naslijedio ga je [[Mehmed-paša Sokolović]] na mjesto velikog vezira. <ref>{{Cite book|last=Prelog|first=dr Milan|title=Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva|year=1919|pages=69}}</ref>

Sahranjen je uz mauzolej Ejjubi Ensarije u Istanbulu. Bio je veoma krupan. Iza njega je ostalo dosta duhovitih dosjetaka, koje su pobilježili njegovi suvremenici. <ref>{{Cite book|lastname="Bašagić|first=dr. Safvetbeg|title=Znameniti1931 Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini|publisher=Matica Hrvatska|year=1931|pages=11}}<"/ref> Od Semiz Ali-paše potiče [[Sarajevo|sarajevska]] porodica Semiz. <ref>{{Cite journal|last=Semiz|first=Prof. dr. Mahmud|date=2001|title=Tragom prezimena: Semiz|journal=List za žene i porodicu žena 21}}</ref>

Slično drugim osmanskim velikim vezirima bošnjačkog porijekla, i Semiz Ali-paša ostavio je bogat [[vakuf]] iza sebe.  U Istanbulu na Ejupu podiže česmu 1558. godine, te [[Medresa|medresu]] na Fatihu 1565. godine, koju projektira Mimar Sinan. Za razliku od drugih vezirskih medresa, ova se nalazi izvan centralnog kompleksa. Nalikuje medresi sultana Sulejmana Veličanstvenog. [[Mimar Sinan]] za Semiz Ali-pašu u Edirneu gradi [[bezistan]] 1568. godine, kojeg čine sto trideset dućana. Bezistan je dug tri stotine metara i ima šest ulaza. Najznačajniji osmanski spomenik grada Babaeski jeste džamija Semiz Ali-paše, koju je također projektirao Mimar Sinam. Gradnja je završena nakon Ali-pašine smrti, 1572. godine. <ref>{{Cite web|url=https://arhiv.stav.ba/bosnjaci-su-vakufima-gradili-osmansko-carstvo/|title=Bošnjaci su vakufima gradili Osmansko carstvo|last=Dervišević|first=Haris|date=8. 5. 2018|access-date=17. 9. 2021}}</ref>

Osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]], prolazeći kroz Edirne, spominje više objekata koje su ostale iza Ali-paše: Kapali-čaršiju od 126 dućana i karavan-saraj. U obližnjem gradiću Babeskiju navodi kompleks Semiz Ali-paše Pračića (džamija, medresa, biblioteka, imaret, karavan-saraj, hamam, 13 šadrvana, čaršija, most). <ref>{{Cite web|url=https://preporodbn.com/evlija-celebija-o-bosnjacima-iii-dio/|title=Evlija Čelebija o Bošnjacima [III dio]|last=Džafić|first=Jusuf|date=18. 9. 2014|access-date=17. 9. 2021}}</ref> Ali-paša Semiz je također u rodnoj [[Prača (Pale, RS)|Prači]] sagradio džamiju sa pratećim objektima. <ref>{{Cite book|last=Mujezinović|first=Mehmed|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II|publisher=Veselin Masleša|year=1977|pages=88}}</ref>