Razlika između verzija stranice "Svetište Voda svetog Jakova u Kreševu"

'''Svetište Voda svetog Jakova u Kreševu''' je asocijativni kulturni krajolik povezan s historijskim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama s elementima prirodnog područja. Nalazi se u selu [[Deževice|Deževicama]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]]. Svetište čini pećina u kojoj se nalazi vrelo, a voda ne otiče iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, a prema vjerovanju hodočasnika, liječi mnoga kožna oboljenja. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 13. januara 2021. godine, donijela je odluku da se [[svetište]] proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="svetište">{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20svetiste%20voda%20sv%20Jakova%20BOS.pdf |title= Svetište Voda svetog Jakova u Kreševu |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdateaccess-date= 24. 8. 2021}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući).

Ovo svetište narod stoljećima naziva Voda svetog Jakova ili Vrelo svetog Jakova. Karakteristično je po izvoru vode koji se nalazi u pećini duljine 10-1510–15&nbsp;m, širine do 2&nbsp;m i visine do 2,5&nbsp;m. Pećina je ispunjena vodom koja ne otječe iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom. Cjelokupni inventar svetišta novijeg je datuma. Svetište je do druge polovine 80-ih godina XX stoljeća imalo prirodan izgled. Tada su podignuti novi sadržaji: krst od [[beton]]a, [[most]] preko potoka, ulazne stepenice od mosta do ulaza u pećinu i [[Željezo|željezna]] ograda oko svetišta. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1993. godine]] svetište je devastirano, a po završetku rata obnovljeno.