Razlika između verzija stranice "Aminokiselina"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8 |
mNo edit summary |
||
Red 14:
== Biološka uloga ==
Mnogi važni proteinotvorne i druge aminokiseline također imaju kritične neproteinske uloge u [[organizam|organizmu]]. Naprimjer, u ljudskom [[mozak|mozgu]], glutamat ([[glutaminska kiselina]]) i [[gama-amino-buterna kiselina]] ("[[GABA]]", nestandardna gama-amino kiselina) su, respektivno, glavni [[neurotransmiter]]i.<ref name="pmid12467378">{{cite journal | author = Petroff OA | title = GABA and glutamate in the human brain | journal = Neuroscientist | volume = 8 | issue = 6 | pages = 562–573 |date=decembar 2002 | pmid = 12467378 | doi = 10.1177/1073858402238515| url = http://nro.sagepub.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12467378 }}</ref>
[[hidroksiprolin]] (glavna komponenta vezivnog tkiva [[vezivno tkivo|kolagena]]) je sintetiziran iz [[prolin]]a; standardna amino kiseline [[glicin]] se koristi za sintezu porfirina u [[eritrocit|crvenim
Devet proteinotvornih aminokiselina se nazivaju [[esencijalna aminokiselina|"esencijalne"]] za ljude, jer oni ne mogu biti stvoreni iz drugih jedinjenj pa se moraju uzeti u [[hrana|hrani]]. Druge mogu biti uslovno bitne (uvjetno esencijalne) za određene dobi ili zdravstvena stanja.
Osobiti značaj aminokoseline imaju kao gradivne jedinice [[enzim]]a, koji su regulatori procesa razvoja svih elemenata građe i funkcije [[organizam]]a.
Zbog svoje biološke važnosti,
== Pregled ==
Red 250:
{| class="wikitable"
|-
! [[21]]. i [[22]].
! 3. Slovo
! 1. Slovo
| |||