Razlika između verzija stranice "Stranka demokratske akcije"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8
Red 39:
 
==Historija==
Osnivanje stranke počinje 1989. [[Rusmir Mahmutćehajić]] je u razgovorima s Alijom Izetbegovićem raspravljao o organizovanju muslimanskog naroda. [[Maid Omeragić]], koji je zajedno s [[Muhamed Jukić|Muhamedom Jukićem]] namjeravao osnivati Muslimansku narodnu stranku Jugoslavije bio je pozvan da se uključi u već postojeću. Iste godine u [[Zagreb]]u se osniva Islamski institut gdje se organizuje Matični odbor stranke. U Matični odbor se uključeni: [[Alija Izetbegović]], [[Alija Isaković]], [[Munib Maglajlić]], [[Mustafa Cerić]], [[Osman Muftić]] itd. Prvi sastanak održan je u zagrebačkoj džamiji gdje je učestvovalo oko 30 ljudi. Mahmutćehajić odbija dalju saradnju i ide u Francusku nakon što je saznao da Izetbegović održava kontakte se [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]]. Zulfikarpašić je nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u [[Švicarska|Švicarsku.]] Izetbegovićev sin [[Bakar|Bakir]] je prema tvrdnjama Zulfikarpašića više puta dolazio u Zürich na razgovore. Prvo sjedište stranke nalazilo se u Tešanjskoj 4, u prostorijama preduzeća "Lesnina" gdje je radio [[Muhamed Čengić]] jedan od aktivista SDA. Čengić tvrdi da je oko 40 ljudi potpisalo dokument o osnivanju stranke, te da je naziv stranke SDA predložio Safet Isović. Kasnije dolazi u stranku i [[Fuad Muhić]] koji je također smatrao da se Muslimani trebaju politički organizovati. Lobiranje za stranku se odvijalo na nekoliko načina: uspostavljeni su kontakti sa Islamskom vjerskom zajednicom, uključuje se [[Fikret Abdić|Fikret Abdi]]<nowiki/>ć direktor [[Poslovni odbor|PO]] [[Samoupravna organizacija rada|SOUR]] [[Agrokomerc]]<nowiki/>a koji je među Krajišnicima uživao veliki ugled kao i [[Sulejman Ugljanin]] iz Sandžaka. Funkciju predsjednika stranke obavlja Izetbegović, a za potpredsjedike su izabrani: Adil Zulfikarpašić, [[Salim Šabić]] i [[Mirsad Ćeman]]. Da bi se zadovoljila regionalna pripadnost stranci u predsjedništvo ulaze [[Mirsad Veladžić]] (prostor [[Cazinska Krajina|Krajin]]<nowiki/>e) i Sulejman Ugljanin (prostor [[Sandžak]]a) pored njih tu su bili: [[Džemaludin Latić]], [[Omer Behmen]] i [[Kenan Mazlami]].<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Muslimanski intelektualci u stranci (1)|url=http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html|access-date=2. 5. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=6. 11. 2009|archive-date=9. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200109143001/http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html|url-status=dead}}</ref>
 
===Prvi osnivački kongres===
Red 59:
 
===Prvi izbori===
Prvi izbori održani su 18. novembra 1990. Navodi se da je značajnu finansijsku podršku SDA dobila od [[Alija Delimustafić|Alije Delimustafića]], vlasnika preduzeća "Cenex".<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Stvaranje Armije BiH (10)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32986-Stvaranje-Armije-BiH.html|access-date=8. 5. 2017|work=Feljton knjige "[[Balkan bluz (knjiga)|Balkan bluz]]"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=8. 12. 2009}}{{Mrtav link}}</ref> Od ukupno 240 poslaničkih mjesta, u Skupštini BiH, SDA dobija 86 mandata. U sedmočlanom kolektivnom predsjedništvu BiH, gdje [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i HDZ dobijaju po 2, SDA dobija 3 mjesta (treće mjesto je imao [[Ejup Ganić]] koji se izjašnjavao kao [[Jugoslaveni|Jugosloven]]).<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Prvi prijeratni demokratski izbori (5)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32373-Prvi-prijeratni-demokratski-izbori.html|access-date=2. 5. 2017|work=Feljton knjige "[[Balkan bluz (knjiga)|Balkan bluz]]"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=20. 11. 2009|archive-date=2. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702091432/http://www.e-novine.com/feljton/32373-Prvi-prijeratni-demokratski-izbori.html|url-status=dead}}</ref> Fikret Abdić dobija 1.200.000 a Alija Izetbegović 870.000 glasova. Smatra se da je Abdić, zahvaljujući imidžu uspješnog privrednika, dobio glasove među sva tri naroda u BiH. Međutim još tada je tinjao sukob između Abdića i Izetbegovića. Abdić tada prepušta mjesto predsjednika stranke Izetbegoviću <ref>{{Harv|Isaković|str. 45}}</ref> Postoje razna tumačenja, jer je Abdić de facto pobijedio na izborima, zbog čega je to uradio. Neki tvrde da je Abdić bio nevješt političar i da je izigran od strane Izetbegovića<ref>{{Harv|Borogovac|str. 21}}</ref> Sam Abdić je u intervjuu za [[Face TV]] 2012. tvrdio da je Glavni odbor stranke izabrao predsjednika a da je on izbačen 29. marta 1993 iz stranke. U tom intervjuu rekao kao i ranije za [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] da je namjeravao ostati na čelu Agrokomerca. Ovo je prema Abdićevom mišljenju bilo inkompatibilno s funkcijom predsjednika stranke.<ref name="Intervju"/><ref name="Intervju: Fikret Abdić"/> [[Nenad Kecmanović]] je u intervjuu za Srnu koji su prenijele Nezavisne novine izjavio da su Izetbegovića podržali predstavnici [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.<ref>{{cite news|title=Kecmanović: Sarajevo žrtvovano da bi opstala RS|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Kecmanovic-Sarajevo-zrtvovano-da-bi-opstala-RS/135761|access-date=2. 5. 2017|agency=[[Nezavisne novine]]|date=5. 4. 2012|quote=Nažalost, srpski predstavnici su podržali inicijativu da Alija uskoči umjesto Fikreta, koji je na izborima dobio najveći broj glasova. Pretpostavljam da je ovaj to prihvatio zato što su mu u SDA obećali sve što je tražio za 'Agrokomerc', koji je za njega bio i ostao važniji nego čitav svijet"}}</ref> Kasnije će nakon Karadžićevog govora u Skupštini BiH "da bi muslimanski narod mogao nestati", te svakodnevnog dizanja tenzija, SDA biti uključena u formiranje Narodnog vijeća odbrane BiH.<ref>{{Harv|Isaković|str. 51}}</ref> Prvi kongres održan je 1. decembra 1990. koji je trajao tri dana uz učešće 600 delegata.<ref>{{Harv|Isaković|str. 52}}</ref> Skupština RBiH donijela je 14. januara 1992. [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rezoluciju o suverenosti uz blokadu članova]] SDS-a.
 
== Predsjednici stranke ==