|
'''Dugoročno pamćenje''', '''dugotrajna memorija''', dugotrajno [[pamćenje]] ('''LTM''') je faza [[Atkinson-Shiffrinov memorijski model| Atkinson-Shiffrinovog memorijskog modela]] u kojoj se informativno znanje drži neograničeno dugo. Definirano je za razliku od [[kratkotrajna memorija | kratkoročne]] i [[radna memorija|radne memorije]], koje traju samo oko 18 do 30 sekundi. Dugotrajna memorija obično se označava kao [[eksplicitna memorija]] ([[deklarativna memorija|deklarativna]]), kao i [[epizodna memorija|epizodna]], [[semantička memorija|semantička]], [[autobiografska memorija|autobiografska]] i [[implicitna memorija]] ([[proceduralna memorija]]).
== Model memorije sa dvije memorije ==
Prema [[George Armitage Miller|Milleru]], čiji je rad 1956. popularizirao teoriju [[Chunking| "magični broj sedam"]], kratkotrajno pamćenje ograničeno je na određeni broj informacija, dok dugoročna memorija ima neograničeno skladište.<ref>{{cite journal |pages=81–97 |doi=10.1037/h0043158 |url=http://www.psych.utoronto.ca/users/peterson/psy430s2001/Miller%20GA%20Magical%20Seven%20Psych%20Review%201955.pdf |title=The magical number seven, plus or minus two: some limits on our capacity for processing information |year=1956 |last1=Miller |first1=George A. |journal=Psychological Review |volume=63 |issue=2 |pmid=13310704|citeseerx=10.1.1.308.8071 }}</ref>
== Kodiranje informacija ==
Prema [[Alan Baddeley|Baddeleyevom]] istraživanju, za pohranu, dugotrajna memorija kodira informacije semantički.<ref>{{cite journal | last1 = Baddeley | first1 = A. D. | year = 1966 | title = The influence of acoustic and semantic similarity on long-term memory for word sequences | journal = The Quarterly Journal of Experimental Psychology | volume = 18 | issue = 4| pages = 302–309 | doi=10.1080/14640746608400047 | pmid=5956072}}</ref> U viziji, informacije moraju ući u radnu memoriju prije nego što se mogu pohraniti u dugoročnu memoriju. O tome svjedoči činjenica da je brzina pohranjivanja informacija u dugoročnu memoriju određena količinom informacija koja se mogu uklopiti u svakom koraku u vizualnu radnu memoriju.<ref>{{cite journal | last1 = Nikolić | first1 = D. | last2 = Singer | first2 = W. | year = 2007 | title = Creation of visual long-term memory | journal = Perception & Psychophysics | volume = 69 | issue = 6| pages = 904–912 | doi=10.3758/bf03193927| pmid = 18018971 | doi-access = free }}</ref> Drugim riječima, što je veći kapacitet radne memorije za određene podražaje, brže će se naučiti ti materijali.
[[Konsolidacija memorije|Sinapsna konsolidacija]] je proces kojim se stavke prenose iz kratkoročne u dugoročnu memoriju. Unutar prvih minuta ili sati nakon akvizicije, [[engram (neuropsihologija) | engram]] (trag memorije)]] je kodiran unutar sinapsi, postajući otporan (iako nije imun) na smetnje izvana.<ref>{{cite journal | last1 = Dudai | first1 = Yadin | year = 2003 | title = The neurobiology of consolidations, or, how stable is the engram? | journal = Annual Review of Psychology | volume = 55 | pages = 51–86 | doi = 10.1146/annurev.psych.55.090902.142050 | pmid=14744210| url = https://semanticscholar.org/paper/a00b65efb23f2a0179ab9110734b5bea271c48f8 }}</ref><ref>Dudai, Yadin (2002). Memory from A to Z: Keywords, concepts, and beyond. Oxford, UK: Oxford University Press.</ref>
Budući da je dugotrajna memorija podložna blijeđenju u prirodnom procesu [[zaboravljanje|zaboravljanja]], [[Proba memorije|vježba održavanja]] (nekoliko opoziva/preuzimanja memorije) može biti potrebnepotrebna za očuvanje dugoročnih sjećanja.<ref>{{cite journal | last1 = Greene | first1 = R. L. | year = 1987 | title = Effects of maintenance rehearsal on human memory | journal = Psychological Bulletin | volume = 102 | issue = 3| pages = 403–413 | doi = 10.1037/0033-2909.102.3.403 }}</ref> Pojedinačno preuzimanje može se odvijati u sve većim intervalima u skladu s principom [[razmaknuto ponavljanje|razmaknutog ponavljanja]]. To se može dogoditi sasvim prirodno kroz refleksiju ili namjerno [[sjećanje (sjećanje) | sjećanje]]) (poznato i kao rekapitulacija), često zavisno od uočene važnosti materijala. Korištenje metoda ispitivanja kao oblik opoziva može dovesti do [[efekt testiranja|efekta testiranja]], koji pomaže dugoročnoj memoriji kroz pronalaženje informacija i [[povratna sprega|povratne informacije]].
==Također pogledajte==
|
