Razlika između verzija stranice "Sušak (Rijeka)"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica |
No edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:RijekaRiver2.jpg|mini|333x333piksel|Sušački kej]]
{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}{{Čišćenje}}
'''Sušak''' ([[Italijanski jezik|ital]]. Sussak) naselje smješteno na krajnjem zapadu [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] na lijeoj obali [[Rječina|Rječine]] koja čini granicu prema povijesnoj pokrajini [[Julija|Juliji.]] Proostire se na području do uvale Martinšćica (na istoku) te Orehovice (i sela na lijevoj strani Rečine) i Sušačke Drage (na sjeveru) i [[Trsat]] (Tersatto) kao najstarije naselje na Sušaku. 2011. je imao oko 31.000 stanovnika i bio je odvojeni grad do aneksije Rijeke Hrvatskoj (''[[de facto]]'' od 1945., a ''[[de jure]]'' od 1947.).
Line 5 ⟶ 7:
== Historija ==
''Tarsatico, Tersattico'' (Trsat) se spominje u ranom Srednjem vijeku, a u [[15. vijek|XV. v.]] postaje posjed krčkih feudalacca [[Frankopani|Frankopana]], koji [[1453.]] daju zemljište franjevačkom konvektu. [[1531.]] uskočki kapetan Petar Kružić gradi Trsatske stube od Sušaka (u tadašnjem užem poimanju tog toponima za području istočno od donjeg toka Rječine) prema franjevačkom manastirkom komleksu sa crkvama
=== Novi vijek ===
Sušak (u užem smislu - područje na lijevoj obali Rječine) je dugo vremena nenaseljen i opisno je nazivan '
U XVIII st. preko mosta su postojale samo 3 kuće, ospizio dominale, zgrada carine te baraka, a kasnije idana kuća a smještaj carinika.18. st. Karrolinška cesta
Prvi put se ime Sussach spominje u jednom dokumentu od 14. IV. 1822. za područje od Marganova do Pećina te na sjev. do stare ceste za Trsat (kao posjed trsatskog franjevačkog konventa). Priča da je Sušak dobio ime jer su Fijumanke tu sušile robu spada u pučku etimologiju jer perilo je bilo na Školjiću (Scoglieto) gdje je bilo dovljno mjesta i za sušenje rublja i bilo bi apsurno ići preko granice sušiti robu. G. Kobler je u pravu kada pretpostavlja da je to bio naziv za suho područje nastalo nasipavanjem velikog područja (čitav kvart od hotela Kontinental do današnje ušća Rječine pa do Brajdice ma istoku i sve do današnje Delte na jugu je na nasutom terenu - pored ostalog i od svog građevinskog otpada nakon razornog poresa u Rijeci 1750. ovdje nasipavanog)<ref>Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della citta liburnica di Fiume'', Lit Fiume 196 </ref>. Današnja Brajdica je početkom XIX. v. kultivirana i tada je nazvana Brajda. [[1855.|1855]]. je kroz taj nasip probijeno novo korito Rječine i stvorena je Delta.
| |||