|
#Preusmjeri [[Otvoreni Balkan]]
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Open Balkan
| broj zemalja članica = {{Sakrij
| okvir_stil =
| naslov = 4
| naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left;
| podaci_stil =
| podaci = {{plainlist|
* {{ZID|Srbija}}
* {{ZID|Albanija}}
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
* {{ZID|Kosovo}}{{efn|name=status|{{Kosovo-bilješka}}}}
}}
}}
| karta = Mini-Schengen area map.png
| opis_karte = {{Colorbox|#003399}} Članice [[Evropska unija|EU]] koje su u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]]<br>{{Colorbox|#0055fe}} Članice [[Evropska unija|EU]] koje nisu u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]]<br>{{Colorbox|#6600ae}} Članice Open Balkana<br>{{Colorbox|#ac37ff}} Potencijalne članice Open Balkana
| državno_uređenje = Ekonomska zona
| vladar_prva_vlast = [[Aleksandar Vučić]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Srbije]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Albanije]]
| vrsta_treće_vlasti = [[Premijer Sjeverne Makedonije]]
| vrsta_četvrte_vlasti = [[Predsjednik Kosova]]
| vladar_druga_vlast = [[Edi Rama]]
| vladar_treća_vlast = [[Zoran Zaev]]
| vladar_četvrta_vlast = [[Vjosa Osmani]]
| izvorno_ime = Mini Šengen<br>Mala Šengenska zona
}}"'''Open Balkan'''" (ranije '''Mali Šengen''')<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/skoplje-balkan-mini-sengen/31383711.html|title='Mini-Šengen' promenio ime u 'Open Balkan'|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-07-29}}</ref> jest ekonomska zona između [[Albanija|Albanije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i [[Srbija|Srbije]]. Planovi za zonu objavljeni su 2019. godine. Nadimak se odnosi na [[Šengensko područje|šengensku zonu]], zajedničko turističko područje koje uključuje 26 evropskih zemalja, ali ne i gore spomenute [[balkan]]ske zemlje. Ideju o tom području donio je Edi Rama u [[Berlin]]<nowiki/>u kada je o tome razgovarao sa zainteresiranim zemljama. Rama je prihvatio ideju starog albanskog premijera Fatosa Nanoa (2002-2005), ali tadašnju ideju nije bilo moguće ostvariti.<ref>https://www.facebook.com/euronews.al/videos/447138156545775</ref>
Planovi za to područje proglašeni su 10. oktobra 2019. u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Održana su još dva sastanka, jedan u [[Ohrid]]u 11. novembra 2019. godine, a drugi u [[Drač]]u 12. decembra 2019. godine. Te su zemlje izjavile da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine. Ovom zonom roba i kapital između ovih zemalja brže bi tekli, ljudi iz tih zemalja mogli bi prelaziti granicu samo s ličnim kartama, a uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri države svake godine. Kosovo se 4. septembra 2020. godine odlučilo da se pridruži Malom Šengenu kao dio [[2020. sporazum između Kosova i Srbije|sporazuma Kosovo i Srbija]] za 2020. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30821548.html|title=Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref> [[Svjetska banka]] kaže da bi se ovim projektom uštedjelo 3,2 milijarde američkih dolara, od čega bi, rekao je [[predsjednik Srbije]], [[Srbija]] dobila najmanje 1,5 milijardi. Zona je proglašena 9. novembra 2020. Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u [[Evropska unija|Europskoj uniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|last=Simić|first=Julija|date=11. 10. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=25. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|last=Holroyd|first=Matthew|date=11. 11. 2019|website=euronews|language=en|access-date=25. 4. 2020}}</ref>
Dana 29. jula 2021. na sastanku [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]], premijera [[Albanija|Albanije]] i premijera [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] inicijativa mijenja ime u "Open Balkan". Također je dogovoreno da će od 1. januara 2023. godine biti uklonjene sve granične kontrole između te tri zemlje.<ref name=":0" />
== Svrha ==
Namjere Male Šengenske zone su pružanje većih mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i podsticanje integracije u EU državama članicama''.''<ref name="Simić">{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|last=Simić|first=Julija|date=11. 10. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=3. 6. 2021}}</ref> Građanima država članica trebat će samo lična karta za posjetu ostalim državama članicama, štedeći vrijeme na graničnim prijelazima.<ref>{{Cite web|url=https://www.etiasvisa.com/etias-news/mini-schengen-balkans|title=Mini-Schengen: what does this accord mean for the EU?|website=www.etiasvisa.com|language=en-US|access-date=3. 6. 2021}}</ref> Također je potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji u borbi protiv [[COVID-19]]. Ovo je ocrtalo sljedeće akcije za 3 države:
* Informacije o COVID-19 podijelit će države
* Državljanima svih država će biti dozvoljen ulazak u ostale bez potrebe za PCR testom
* Ako je državljanin jedne od država hospitaliziran, pokriti će troškove liječenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.etias.info/balkan-states-mini-schengen-zone/|title=Balkan states to form Mini Schengen Zone|date=19. 11. 2020|website=ETIAS.info|language=en|access-date=3. 6. 2021}}</ref>
== Historija ==
Prvo spominjanje ekonomskog područja između ovih zemalja došlo je početkom 1990-ih. Planovi su na kraju napušteni zbog [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO bombardovanja SR Jugoslavije]] 1999. godine, [[Preševski konflikt|Preševskog konflikta]] i [[Sukobi u Makedoniji|Sukoba u Makedoniji]]. Prvi znakovi Male Šengenske zone pojavili su se 2018. godine, ali u početku je planiran kao način za poboljšanje političkih odnosa. Međutim, na samitu u [[Ohrid]]u 2019. godine, predsjednik [[Srbija|Srbije]] i premijeri [[Albanija|Albanije]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] dogovorili su se da stvore ekonomsku zonu, koja bi dalje poboljšala političke i ekonomske odnose i ojačala kulturne veze među narodima.
[[Srbija]], [[Albanija]] i [[Sjeverna Makedonija]] proglasile su 10. oktobra 2019. Malu Šengensku zonu.<ref name="Simić"/> Sljedeći sastanak predviđen je u [[Beograd]]u, krajem proljeća ili ljeta 2020. Prvi sastanak trebao je biti održan u januaru ili februaru 2020. u Beogradu. Međutim, zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], nije održan sastanak, a potencijalni datum za novi sastanak u [[Beograd]]u okvirno je zakazan za proljeće ili ljeto 2020. godine. Na tom sastanku očekuje se da lideri zemalja daju dalje detalje o projektu. U zajedničkoj deklaraciji iz oktobra 2019. godine [[Srbija]], [[Albanija]] i [[Sjeverna Makedonija]] zagarantovale su da će do kraja 2020. stvoriti Malu Šengensku zonu, osigurati slobodan protok robe i kapitala i osigurati jedinstvene postupke prelaska granice .
Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], ekonomije uključenih zemalja teško su pogođene. Međutim, [[Srbija]], [[Albanija]] i [[Sjeverna Makedonija]] uspjele su biti najmanje pogođene zemlje u [[Evropa|Evropi]]. [[Evropska unija|Europska unija]] je vidjela ovaj potencijal za suradnju i otvorila je pregovore s [[Pristupanje Albanije Evropskoj uniji|Albanijom]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji|Sjevernom Makedonijom]]. Europska unija, [[Kina]], [[Rusija]], [[Turska]] i nekoliko drugih zemalja pomogle su zemljama da se oporave od pandemije.
== Potencijalni članovi ==
Dvije potencijalne članice su [[Crna Gora]] i [[Bosna i Hercegovina]] . Predsjednik Crne [[Crna Gora|Gore]] rekao je da podržava samit u [[Drač]]u, ali [[Crna Gora]] je usredotočena na pridruživanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/11/12/montenegro-rejects-balkan-mini-schengen-proposal/|title=Montenegro Rejects Balkan ‘Mini Schengen’ Proposal|date=12. 11. 2019|website=Balkan Insight|language=en-US|url-status=live|access-date=22. 5. 2021}}</ref> Predsjedavajući [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] rekao je tokom [[Ohrid|samita u Ohridu]] da je i [[Bosna i Hercegovina]] trenutno usredotočena na pridruživanje [[Evropska unija|Europskoj uniji]].
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
* {{ZID|Crna Gora}}
== Statistika ==
=== Ekonomija ===
BDP ovih zemalja zajedno bi iznosio 79,613 milijardi dolara, a BDP PPP 211,971 milijarde dolara. BDP po stanovniku iznosio bi 6.694 dolara, BDP PPP po stanovniku 17.700 dolara. [[Albanija]], [[Kosovo]] i [[Sjeverna Makedonija]] će imati veći BDP po glavi stanovnika i BDP PPP po stanovniku, a [[Srbija]] 'BDP/BDP PPP po stanovniku će se malo smanjiti. Trenutne valute država su [[srpski dinar]], [[Albanski lek|albanski Lek]], [[makedonski denar]] i [[euro]]. Službeni jezici država su [[Srpski jezik|srpski]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Makedonski jezik|makedonski]] . Glavni gradovi država su [[Beograd]], [[Tirana]], [[Priština]] i [[Skoplje]]. Ostali veliki gradovi su [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Drač]], [[Skadar]], [[Vlora]], [[Prizren]] i [[Kragujevac]]. Srbija je najveća država u ovoj zoni. Srbija također ima najveću ekonomiju, najveći [[Indeks ljudskog razvoja|indeks humanog razvoja]] i najveću populaciju. Najveći grad u ovoj ekonomskoj zoni je [[Beograd]], sa oko 1,7 miliona ljudi.
==== Ekonomija država članica ====
[[Datoteka:Bělehrad,_Knez_Mihailova_IV.jpg|mini|266x266piksel| [[Beograd]], [[Srbija]]]]
* {{ZID|Srbija}}
** BDP: 58,333 milijarde dolara
** BDP PPP: 140,878 milijardi dolara
** BDP po stanovniku: 8.444 dolara
** BDP PPP po stanovniku: 20.392 dolara
** Rast BDP-a: -0,9% (2020), 6,0% (2021)
** Inflacija: 1,2% (2020)
* {{ZID|Albanija}}
** BDP: 15.418 milijardi dolara
** BDP PPP: 40.151 milijardi dolara
** BDP po stanovniku: 5,373 dolara
** BDP PPP po stanovniku: 13.991 dolara
** Rast BDP-a: -5% (2020), 8,0% (2021)
** Inflacija: 2,0% (2020)
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
** BDP: 12.672 milijarde dolara
** BDP PPP: 34.694 dolara
** BDP po stanovniku: 6.096 dolara
** BDP PPP po stanovniku: 16.486 dolara
** Rast BDP-a: -4% (2020), 7,0% (2021)
** Inflacija: -0,9% (2020)
* {{ZID|Kosovo}}
** BDP: 7.996 milijardi dolara
** BDP PPP: 22.128 dolara
** BDP po stanovniku: $ 4442
** BDP PPP po stanovniku: 12.432 dolara
** Rast BDP-a: -5% (2020), 7,5% (2021)
** Inflacija: 1,3% (2020)
=== Stanovništvo ===
* {{ZID|Srbija}}
* 6,945,235 (2019)
* {{ZID|Albanija}}
* 2.845.955 (2020)
* {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
* 2,077,132 (2019)
* {{ZID|Kosovo}}
* 1.873.160 (2020)
== Također pogledajte ==
* [[Šengenska zona]]
* [[Šengenski sporazum]]
* [[CEFTA|Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini]]
* [[Transportna zajednica jugoistočne Evrope]]
== Napomene ==
{{Notelist}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Privreda Evrope]]
[[Kategorija:Granični prijelazi]]
[[Kategorija:Šengenska zona]]
[[Kategorija:Šengenski sporazum]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Mini Šengenska zona]]
| 