Razlika između verzija stranice "Stjepan, kralj Engleske"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Pa sve
oznake: vraćeno vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
mNo edit summary
oznake: vraćeno vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 19:
| Dinastija = Cakovac
}}
ZORAN PRVI
'''Stjepan''' ([[Engleski jezik|engleski]]: Stephen; 1092. - 25. oktobar 1154.), poznatiji i kao '''Stjepan Blojiški''', je bio [[Spisak engleskih kraljeva|kralj Engleske]] od 1135. do 1154. godine. Njegovu vladavinu je obilježila [[Anarhija]], građanski rat protiv carice [[Matilda od Engleske (carica)|Matilde]]. Naslijedio ga je Matildin sin [[Henrik II, kralj Engleske|Henrik II]].
 
Rođen je u Bloisu u Francuskoj; njegov otac, grof [[Stjepan Blojiški|Stjepan II, grof Bloisa]], je umro dok je Stjepan bio mlad pa je odrastao sa svojom majkom [[Adela Normanska|Adelom]]. Nakon dolaska na dvor svog daidže [[Henrik I, kralj Engleske|Henrika I]], istakao se dobivši veliku zemlju. Oženio se [[Matilda Bulonjska|Matildom I, groficom Bulonja]] naslijedivši dodatna imanja u [[Kent|Kentu]] i [[Bulonj|Bulonju]] čime je postao jedan od najbogatijih ljudi u Engleskoj. Nakon smrti Henrikovog sina [[Vilim Adelin|Vilima Adelina]] u potonuću [[Bijeli brod|Bijelog broda]] 1120. godine, došlo je do borbe za nasljedstvo engleskog prijestolja. Nakon smrti Henrika I 1135. godine, Stjepan je prešao Engleski kanal i uz pomoć svog brata [[Henrik Blojiški|Henrika]] preuzeo tron tvrdeći da ima prioritet u odnosu na Henrikovu kćerku, [[Matilda od Engleske (carica)|caricu Matildu]].
 
Početak njegove vladavine je bio uspješan, uprkos nizu napada na njegovu imovinu u Engleskoj i Normandiji od strane škotskog kralja [[David I, kralj Škotske|Davida I]], velških pobunjenika i supruga carice Matilde, [[Gotfrid, vojvoda Normandije|Gofrida Plantageneta]]. Nakon pobune [[Robert, grof Gloucestera|Roberta Gloucestera]], polubrata carice Matilde, protiv Stjepana došlo je do građanskog rata. Zajedno sa svojim bliskim savjetnikom [[Valeran de Beaumont|Valeranom de Beaumontom]], Stjepan je odlučio da odbrani svoju vladavinu time što će uhapsiti njegovu moćnu porodicu. Kada su ga carica Matilda i Robert napali 1139. godine, Stjepan nije bio u stanju da slomi pobunu te je izgubio jugozapadni dio Engleske. Uhvaćen je u [[Bitka kod Lincolna (1141)|bici kod Lincolna]] 1141. godine,  gdje je bio napušten od strane mnogih njegovih sljedbenika izgubivši kontrolu nad [[Normandija|Normandijom]]. Stjepan je oslobođen nakon što su njegova supruga i [[Vilim Ypres]], jedan od njegovih vojnih komandanata, zarobili Roberta nakon [[Bitka kod Winchestera|bitke kod Winchestera]] 1141. godine. Rat je trajao nekoliko godina a ni jedna strana nije bila u prednosti.
 
Stjepan se sve više brinuo o tome da li će osigurati da njegov sin [[Eustahije IV|Eustahije]] naslijedi njegov tron. Kralj je pokušao uvjeriti crkvu da se okruni Eustahija za kralja; papa [[Papa Eugen III|Eugen III]] je odbio zbog čega je Stjepan započeo svađu sa svojim visokim sveštenicima. [[Henrik II, kralj Engleske|Henrik]], sin carice Matilde, je 1153. godine napao Englesku i izgradio savez sa moćnim baronima da podrže njegov zahtjev za tron. Dvije vojske su se sastale u Wallingfordu, a baroni obje strane su bili spremni da se bore. Stjepan je počeo da ispituje dogovor o miru ali je ovaj proces ubrzan iznenadnom smrti Eustahija. Stjepan i Henrik su potpisali [[Winchesterski sporazum]], u kojem je Stjepan priznao Henrika kao svog nasljednika u zamjenu za mir. Stjepan je umro sljedeće godine. Moderni historičari su intenzivno raspravljali o mjeri u kojoj su Stjepanova ličnost, eksterni događaji ili slabosti Normanske države doprinijeli ovom dužem periodu građanskog rata.
 
== Mladost ==