Razlika između verzija stranice "Richard Goldstone"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017) |
m razne ispravke |
||
Red 8:
Smatra se jednim od nekoliko liberalnih sudija koji su donijeli ključna rješenja koja su potkopavala [[Apartheid|aparthejd]] unutar sistema ublažavajući najgore posljedice rasnih zakona u zemlji. Između ostalih važnih presuda, Goldstone je usvojio Zakon o grupnim područjima - prema kojem je nebijelcima zabranjen život u "samo bijelim" područjima - praktički neizvediv ograničavanjem deložacija. Kao rezultat toga, krivično gonjenje prema tom aktu praktično je prestalo.
Tokom tranzicije iz aparthejda u multirasnu demokratiju ranih 1990-ih, vodio je utjecajnu istragu Goldstonove komisije o političkom nasilju u Južnoj Africi između 1991. i 1994. Goldstoneov rad omogućio je da višestranački pregovori ostanu na putu uprkos ponovljenim izbijanjima nasilja, a njegova spremnost da kritizira sve strane dovela je do toga da je proglašen "čovjekom s najviše povjerenja, zasigurno najpouzdanijim članom bijelog establišmenta" u Južnoj Africi.<ref name="Keller">{{Cite news|title=Cape Town Journal; In a Wary Land, the Judge Is Trusted (to a Point)|url=https://www.nytimes.com/1993/03/08/world/cape-town-journal-in-a-wary-land-the-judge-is-trusted-to-a-point.html|date=8.
Goldstonov rad na istrazi nasilja doveo je direktno do toga da je nominovan za prvog glavnog tužioca [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda]] Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju i Ruandu od augusta 1994. do septembra 1996. Procesuirao je niz ključnih osumnjičenih za ratne zločine, posebno političke i vojne lidere [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskih Srba]][[Radovan Karadžić|, Radovana Karadžića]] i [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]]. Po povratku u Južnu Afriku zauzeo je mjesto u novoosnovanom Ustavnom sudu Južne Afrike, za kojeg ga je nominirao predsjednik [[Nelson Mandela]]. 2009. godine Goldstone je vodio misiju za utvrđivanje činjenica koju je kreiralo Vijeće UN-a za ljudska prava radi istrage kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava povezanih s ratom u Gazi.<ref name="unhrc_pr">{{Cite web|url=http://www.unhchr.ch/huricane/huricane.nsf/0/2796E2CA43CA4D94C125758D002F8D25?opendocument|title=Richard J. Goldstone Appointed to Lead Human Rights Council Fact-finding mission on Gaza Conflict|date=3.
[[Datoteka:The_Wits_University_Great_Hall.jpg|desno|mini| Velika dvorana Univerziteta Witwatersrand, na kojoj je Goldstone diplomirao 1962. i gdje je postao kancelar 1996.]]
Dok je Goldstone još bio dijete, djed ga je poticao da studira pravo. Kasnije se prisjetio: "Moj djed je kada sam imao oko četiri godine odlučio da ću biti advokat, pa sam uvijek pretpostavljao da jesam. Pokazalo se da je to bila mudra odluka." <ref name="Shaw">{{Cite book|last=Shaw|first=John|url=https://archive.org/details/washingtondiplom00shaw|title=Washington diplomacy: profiles of people of world influence|publisher=Algora Publishing|year=2002|isbn=978-0-87586-160-9|page=[https://archive.org/details/washingtondiplom00shaw/page/n73 61]|url-access=limited}}</ref> Goldstone se školovao u školi kralja Edwarda VII u Johanesburgu <ref name="Whoswho1">{{Cite book|url=https://archive.org/details/internationalwho2004ond/page/624|title=The International Who's Who 2004|publisher=Europa Publications|year=2003|isbn=978-1-85743-217-6|page=[https://archive.org/details/internationalwho2004ond/page/624 624]}}</ref> a potom je pohađao šestogodišnji kurs pravnih studija na Univerzitetu Witwatersrand, na kojem je diplomirao 1962. godine sa BA LLB ''cum laude''.<ref name="unhrc_pr">{{Cite web|url=http://www.unhchr.ch/huricane/huricane.nsf/0/2796E2CA43CA4D94C125758D002F8D25?opendocument|title=Richard J. Goldstone Appointed to Lead Human Rights Council Fact-finding mission on Gaza Conflict|date=3.
[[Datoteka:SouthAfricaTownship1989.jpg|desno|mini| Stanovnici južnoafričkog naselja pod vladavinom apartheida 1989. godine. Komisija Goldstone istražila je nasilje i druge povrede ljudskih prava počinjene u gradovima Južne Afrike.]]
1990. predsjednik FW de Klerk započeo je pregovarački proces koji je 1994. godine trebao dovesti do kraja aparthejda. U to su vrijeme Južnu Afriku mučili redovni masakri dok su se članovi Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) i Stranke slobode Inkatha (IFP) borili za dominaciju. Policija i snage sigurnosti često su na demonstracije reagirali neselektivnom snagom, a ANC je tvrdio da je pretpostavljena " Treća sila " bila uključena u tajnu destabilizaciju. Nasilje je izazvalo ozbiljne probleme u izgradnji povjerenja između strana.
Red 18:
== Reference ==
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
|