Razlika između verzija stranice "Istanbul"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 110:
Osnivanje grada Konstantinopolja bilo je jedno od najtrajnijih Konstantinovih dostignuća, pri čemu se tadašnja rimska moć preusmjerila prema istoku a grad postao središte grčke kulture i kršćanstva.<ref name="ba222"/><ref name="gr63">{{harvnb|Gregory|2010|p=63}}</ref> Izgrađene su brojne crkve širom grada, uključujući i Aja Sofiju koja je sagrađena za vladavine [[Justinijan I|Justinijana Velikog]] i bila najveća katedrala na svijetu tokom narednih hiljadu godina.<ref name="klwa171">{{harvnb|Klimczuk|Warner|2009|p=171}}</ref> Konstantin je takođe preduzeo veliku obnovu i proširenje [[Sultanahmetov trg|carigradskog hipodroma]] pri čemu je hipodrom mogao primiti desetine hiljada gledalaca a postao je i centralno mjesto za gradski život a tokom 5. i 6. vijeka i centar niza nemirnih događaja, uključujući i [[Pobuna Nika|Pobunu Nika]],<ref>{{cite web|last=Dash|first=Mike|url=http://blogs.smithsonianmag.com/history/2012/03/blue-versus-green-rocking-the-byzantine-empire/|title=Blue Versus Green: Rocking the Byzantine Empire|publisher=The Smithsonian Institution|work=Smithsonian Magazine|date=2 March 2012|access-date=30 July 2012}}</ref><ref>{{harvnb|Dahmus|1995|p=117}}</ref> nemire koji su izbili protiv vladavine tadašnjeg vladara Justinijana I. Geografski položaj Konstantinopolja također je osigurao da će njegovo postojanje izdržati test vremena jer su njegovi zidovi i obala dugi niz stoljeća grad a potom i Evropu štitili od osvajača s istoka i širenja islama. Tokom dužeg dijela srednjeg vijeka, drugog perioda bizantijske ere, Konstantinopolj je bio najveći i najbogatiji grad na evropskom kontinentu, a u pojedinim periodima i najveći grad na svijetu.<ref>{{harvnb|Cantor|1994|p=226}}</ref><ref>{{harvnb|Morris|2010|pp=109–18}}</ref>
 
Međutim, nakon završetka vladavine Bazilija II 1025. godine počinje period konstantnog pada uticaja Konstantinopolja. [[Četvrti krstaški rat]], koji je započeo s ciljem osvajanja Jerusalema, je usljed niza događaja promijenio tok rata 1204. godine, a križari su da bi dobili obećanu pomoć i nagradu zauzeli grad i opljačkali ga.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=324–29}}</ref> Uspostavili su [[Latinsko carstvo]] umjesto pravoslavnog Bizantijskog carstva.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=330–33}}</ref> Aja Sofija pretvorena je u katoličku crkvu 1204. godine. Bizantijsko carstvo je obnovljeno, iako oslabljeno, 1261. godine.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|p=340}}</ref> Konstantinopoljske crkve, odbrambene utvrde i osnovne usluge garadagrada bile su zapuštene<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=341–42}}</ref>, a broj stanovnika smanjio se na oko 100.000 stanovnika sa pola miliona koliko je grad imao tokom 8. vijeka. Međutim, nakon ponovnog osvajanja 1261. godine, neki od gradskih spomenika bili su restaurirani a napravljeni su i neki novi poput dva mozaika Deesis u Aja Sofiji i Kariyeu.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=341–42}}</ref>
 
== Geografija ==