Razlika između verzija stranice "Istanbul"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 110:
Osnivanje grada Konstantinopolja bilo je jedno od najtrajnijih Konstantinovih dostignuća, pri čemu se tadašnja rimska moć preusmjerila prema istoku a grad postao središte grčke kulture i kršćanstva.<ref name="ba222"/><ref name="gr63">{{harvnb|Gregory|2010|p=63}}</ref> Izgrađene su brojne crkve širom grada, uključujući i Aja Sofiju koja je sagrađena za vladavine [[Justinijan I|Justinijana Velikog]] i bila najveća katedrala na svijetu tokom narednih hiljadu godina.<ref name="klwa171">{{harvnb|Klimczuk|Warner|2009|p=171}}</ref> Konstantin je takođe preduzeo veliku obnovu i proširenje [[Sultanahmetov trg|carigradskog hipodroma]] pri čemu je hipodrom mogao primiti desetine hiljada gledalaca a postao je i centralno mjesto za gradski život a tokom 5. i 6. vijeka i centar niza nemirnih događaja, uključujući i [[Pobuna Nika|Pobunu Nika]],<ref>{{cite web|last=Dash|first=Mike|url=http://blogs.smithsonianmag.com/history/2012/03/blue-versus-green-rocking-the-byzantine-empire/|title=Blue Versus Green: Rocking the Byzantine Empire|publisher=The Smithsonian Institution|work=Smithsonian Magazine|date=2 March 2012|access-date=30 July 2012}}</ref><ref>{{harvnb|Dahmus|1995|p=117}}</ref> nemire koji su izbili protiv vladavine tadašnjeg vladara Justinijana I. Geografski položaj Konstantinopolja također je osigurao da će njegovo postojanje izdržati test vremena jer su njegovi zidovi i obala dugi niz stoljeća grad a potom i Evropu štitili od osvajača s istoka i širenja islama. Tokom dužeg dijela srednjeg vijeka, drugog perioda bizantijske ere, Konstantinopolj je bio najveći i najbogatiji grad na evropskom kontinentu, a u pojedinim periodima i najveći grad na svijetu.<ref>{{harvnb|Cantor|1994|p=226}}</ref><ref>{{harvnb|Morris|2010|pp=109–18}}</ref>
Međutim, nakon završetka vladavine Bazilija II 1025. godine počinje period konstantnog pada uticaja Konstantinopolja. [[Četvrti krstaški rat]], koji je započeo s ciljem osvajanja Jerusalema, je usljed niza događaja promijenio tok rata 1204. godine, a križari su da bi dobili obećanu pomoć i nagradu zauzeli grad i opljačkali ga.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=324–29}}</ref> Uspostavili su [[Latinsko carstvo]] umjesto pravoslavnog Bizantijskog carstva.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=330–33}}</ref> Aja Sofija pretvorena je u katoličku crkvu 1204. godine. Bizantijsko carstvo je obnovljeno, iako oslabljeno, 1261. godine.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|p=340}}</ref> Konstantinopoljske crkve, odbrambene utvrde i osnovne usluge
== Geografija ==
|