Razlika između verzija stranice "Orgulje"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m Bot: Prevođenje varijabli |
||
Red 1:
[[Slika:Schneeberg St. Wolfgangskirche organ (aka).jpg|
'''Orgulje''' su jedno od najsloženijih [[Muzički instrumenti|instrumenata]] s tipkama. Imaju, ovisno o veličini, od jedne do čak pet ili šest klavijatura po kojima se svira rukama (manuali) i klavijaturu na kojoj se svira nogama (pedal). Broj manuala ovisi o veličini orgulja, odnosno o broju registara, tj. svirala. Registar je niz svirala iste boje i jačine zvuka. Postoje u orguljama registri tamnih, tiših tonova, oni prodornijeg, reskijeg i glasnijeg zvuka koji oponašaju razne muzičke instrumente. Svirale su onaj dio orgulja u kojima titra stupac zgusnutog zraka i time proizvodi [[zvuk]]ove različitih boja i visina. Zvuk se na orguljama proizvodi tako da se pritiskom tipke na klavijaturi dovodi zrak iz mijeha u svirale, koje su različite građe i veličine.
[[Slika:Pipe.organ.console.arp.jpg|
Poznate su, naime, [[Kina|starokineske]] usne orgulje, a hidraulične ili vodene bile su raširene u antičkoj [[Grčka|Grčkoj]]. U starome [[Rim]]u spominju se jednostavnije građene pneumatske orgulje. Posredovanjem [[Bizant]]a, orgulje se u sedmom stoljeću uvode u [[Kršćanstvo|kršćanske]] crkve, a njihovo zlatno doba svakako je razdoblje od sedamnaestog do osamnaestog stoljeća, kad su građene iznimno složene mehaničke [[barok]]ne orgulje. U devetnaestom se pak stoljeću uvodi pneumatska i električna traktura, što posljeduje orkestralnijim zvukom, ali i ubrzanim stradavanjem starijih orgulja koje se zamjenjuju novima, posebno na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće.
|