Razlika između verzija stranice "Mali Šengen"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m razne ispravke
Red 1:
 
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Mali Šengen
Line 26 ⟶ 25:
| vladar_četvrta_vlast = [[Vjosa Osmani]]
| izvorno_ime = Mala Šengenska zona
}}'''Mali Šengen''' je ekonomska zona između [[Albanija|Albanije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i [[Srbija|Srbije]]. Planovi za zonu objavljeni su 2019. godine. Nadimak se odnosi na [[Šengensko područje|šengensku zonu]], zajedničko turističko područje koje uključuje 26 evropskih zemalja, ali ne i gore spomenute [[Balkan|balkanskebalkan]]ske zemlje. Ideju o tom području donio je Edi Rama u [[Berlin]]<nowiki/>u kada je o tome razgovarao sa zainteresiranim zemljama. Rama je prihvatio ideju starog albanskog premijera Fatosa Nanoa (2002-2005), ali tadašnju ideju nije bilo moguće ostvariti. <ref>https://www.facebook.com/euronews.al/videos/447138156545775</ref>
 
Planovi za to područje proglašeni su 10. oktobra 2019. u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Održana su još dva sastanka, jedan u [[Ohrid|Ohridu]]u 11. novembra 2019. godine, a drugi u [[Drač|Draču]]u 12. decembra 2019. godine. Te su zemlje izjavile da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine. Ovom zonom roba i kapital između ovih zemalja brže bi tekli, ljudi iz tih zemalja mogli bi prelaziti granicu samo s ličnim kartama, a uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri države svake godine. Kosovo se 4. septembra 2020. godine odlučilo da se pridruži Malom Šengenu kao dio [[2020. sporazum između Kosova i Srbije|sporazuma Kosovo i Srbija]] za 2020. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30821548.html|title=Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref> [[Svjetska banka]] kaže da bi se ovim projektom uštedjelo 3,2 milijarde američkih dolara, od čega bi, rekao je [[predsjednik Srbije]], [[Srbija]] dobila najmanje 1,5 milijardi. Zona je proglašena 9. novembra 2020.  Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u [[Evropska unija|Europskoj uniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|last=Simić|first=Julija|date=2019-10-11. 10. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=2020-04-25. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|last=Holroyd|first=Matthew|date=2019-11-. 11. 2019|website=euronews|language=en|access-date=2020-04-25. 4. 2020}}</ref>
 
== Svrha ==
Namjere Male Šengenske zone su pružanje većih mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i podsticanje integracije u EU državama članicama''.''<ref name="Simić">{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|last=Simić|first=Julija|date=2019-10-11. 10. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=3. 6. 2021-06-03}}</ref> Građanima država članica trebat će samo lična karta za posjetu ostalim državama članicama, štedeći vrijeme na graničnim prijelazima. <ref>{{Cite web|url=https://www.etiasvisa.com/etias-news/mini-schengen-balkans|title=Mini-Schengen: what does this accord mean for the EU?|website=www.etiasvisa.com|language=en-US|access-date=3. 6. 2021-06-03}}</ref> Također je potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji u borbi protiv [[COVID-19]]. Ovo je ocrtalo sljedeće akcije za 3 države:
 
* Informacije o COVID-19 podijelit će države
* Državljanima svih država će biti dozvoljen ulazak u ostale bez potrebe za PCR testom
* Ako je državljanin jedne od država hospitaliziran, pokriti će troškove liječenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.etias.info/balkan-states-mini-schengen-zone/|title=Balkan states to form Mini Schengen Zone|date=2020-11-19. 11. 2020|website=ETIAS.info|language=en|access-date=3. 6. 2021-06-03}}</ref>
 
== Historija ==
Prvo spominjanje ekonomskog područja između ovih zemalja došlo je početkom 1990-ih. Planovi su na kraju napušteni zbog [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO bombardovanja SR Jugoslavije]] 1999. godine, [[Preševski konflikt|Preševskog konflikta]] i [[Sukobi u Makedoniji|Sukoba u Makedoniji]]. Prvi znakovi Male Šengenske zone pojavili su se 2018. godine, ali u početku je planiran kao način za poboljšanje političkih odnosa. Međutim, na samitu u [[Ohrid|Ohridu]]u 2019. godine, predsjednik [[Srbija|Srbije]] i premijeri [[Albanija|Albanije]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] dogovorili su se da stvore ekonomsku zonu, koja bi dalje poboljšala političke i ekonomske odnose i ojačala kulturne veze među narodima.
 
[[Srbija]], [[Albanija]] i [[Sjeverna Makedonija]] proglasile su 10. oktobra 2019. Malu Šengensku zonu.<ref>{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|lastname="Simić|first=Julija|date=2019-10-11|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=2021-06-03}}<"/ref> Sljedeći sastanak predviđen je u [[Beograd|Beogradu]]u, krajem proljeća ili ljeta 2020. Prvi sastanak trebao je biti održan u januaru ili februaru 2020. u Beogradu. Međutim, zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], nije održan sastanak, a potencijalni datum za novi sastanak u [[Beograd|Beogradu]]u okvirno je zakazan za proljeće ili ljeto 2020. godine. Na tom sastanku očekuje se da lideri zemalja daju dalje detalje o projektu. U zajedničkoj deklaraciji iz oktobra 2019. godine [[Srbija]], [[Albanija]] i [[Sjeverna Makedonija]] zagarantovale su da će do kraja 2020. stvoriti Malu Šengensku zonu, osigurati slobodan protok robe i kapitala i osigurati jedinstvene postupke prelaska granice  .
 
Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], ekonomije uključenih zemalja teško su pogođene. Međutim, [[Srbija]], [[Albanija]] i [[Sjeverna Makedonija]] uspjele su biti najmanje pogođene zemlje u [[Evropa|Evropi]]. [[Evropska unija|Europska unija]] je vidjela ovaj potencijal za suradnju i otvorila je pregovore s [[Pristupanje Albanije Evropskoj uniji|Albanijom]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji|Sjevernom Makedonijom]]. Europska unija, [[Kina]], [[Rusija]], [[Turska]] i nekoliko drugih zemalja pomogle su zemljama da se oporave od pandemije.
 
== Potencijalni članovi ==
Dvije potencijalne članice su [[Crna Gora]] i [[Bosna i Hercegovina]] . Predsjednik Crne [[Crna Gora|Gore]] rekao je da podržava samit u [[Drač|Draču]]u, ali [[Crna Gora]] je usredotočena na pridruživanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/11/12/montenegro-rejects-balkan-mini-schengen-proposal/|title=Montenegro Rejects Balkan ‘Mini Schengen’ Proposal|date=2019-11-12. 11. 2019|website=Balkan Insight|language=en-US|url-status=live|access-date=2021-05-22. 5. 2021}}</ref> Predsjedavajući [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] rekao je tokom [[Ohrid|samita u Ohridu]] da je i [[Bosna i Hercegovina]] trenutno usredotočena na pridruživanje [[Evropska unija|Europskoj uniji]].
 
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}}