Razlika između verzija stranice "Kelti"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8 |
m razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Ccross.png|mini|desno|170p|Keltski križ]]
'''Kelti''' skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Irska|Irske]] i [[Francuska|Francuske]]. Jezično Kelti čine posebnu granu [[Indoevropski|indoevropske]] etno-lingvističke porodice. Na [[Evropa|evropskom]] kopnu bili su poznati pod imenom [[Gali]], a područje njihovog naseljavanja [[Galija]].
== Kulture željeznog doba ==
Red 25:
Nekoliko antičkih pisaca spominje jadranske Kelte. Na temelju tih izvješta kod nekih novijih istraživača postoji mišljenje da su neka poznata ilirska plemena poput [[Japodi|Japoda]] i [[Dalmati|Dalmata]] bila pomiješana s Keltima. Arheološka istraživanja ne potvrđuju ta pisanja i predpostavke. Keltski boravak na obali Jadrana, ako ga je i bilo, bio je efemerna pojava koja nije ostavila materijalnog traga. Spominjanje kod antičkih pisaca može se u prvome redu povezati s Keltima na italskoj obali.<ref name="Zaninović">Marin Zaninović - JADRANSKI KELTI - Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Zagreb, 2001</ref>
Oko 400. g.pr.Kr. Kelti dolaze u Italiju i osvajaju Padsku nizinu, koja se potom naziva Cisalpinska Galija. Ovdje osnivaju svoje gradove: [[Milano]] (Mediolanum), [[Breša|Bresciu]], [[Vićenca|Vicenzu]], [[Modena|Modenu]], [[Verona|Veronu]] i [[Bolonja|Bolonju]]. Moćno keltsko pleme [[Senoni]] zaposjeli su dio jadranske, italske obale. To je obala od današne Pezare do Macerate, u duljini od oko 100
[[Datoteka:Scordisci state.png|mini|desno|Država Skordiska, 3-1. vek pre nove ere.]]
Red 32:
Nalazeći se u sredini italskih utjecaja, Senoni su brzo italizirani, pa se u drugoj polovini 4. st. pne. završila galska historija ovih krajeva. Zbog toga je realnije predpostaviti da su pravci kretanja Kelta prema Panoniji, polazili iz sjevernijih dijelova jadranskoga zaljeva i srednje Evrope, prastarim kopnenim putem preko Ajdovščine i Ljubljanskih vrata dalje prema istoku.<ref name="Zaninović"/>
Do početka 3. vijeka pne. stanovništvo Panonije gotovo se u potpunosti keltiziralo.<ref name="Mocsy">Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire. A Mocsy, S Frere</ref>. Na području Panonije pronađen je veliki broj latenskih artefakata, ali su oni, s druge strane, rijetki na područjima istočno od [[Tisa|Tise]] i južno od [[Sava|Save]].
Keltsko pleme [[Boji]] su kontrolisali većinu sjeverne Panonije sve do kraja 2. vijeka prije nove ere, a takođe se pominje da su osvojili teritorije na području savremene [[Slovačka|Slovačke]]. U bojskoj konfederaciji nalazila su se i druga plemana koja su naseljavala Panoniju. To su bili [[Taurisci]] u gornjem toku Save, zapadno od Siska, kao i [[Anarti]], [[Osi]] i [[Kotini]] u karpatskom basenu. Poraz bojanske konfederacije od [[Geti|geto]]-[[Dačani|dačkog]] kralja Burebiste je zaustavio keltsku kontrolu nad [[Karpati|karpatskim]] basenom, a procesa keltizacije je preokrenut.
=== Kelti na Balkanu ===
Godine 335. pne. istorijski izvori bilježe kako je [[Aleksandar Veliki]], za vrijeme svog pohoda na Balkan, na [[Dunav]]u primio izaslanstvo Kelta koje mu je odalo počast. Koristeći poremećaje koji su uslijedili nakon smrti Aleksandra Velikog, krenuli su na jug. Najprije su potčinili [[Autarijati|Autarijate]] (320-310. p.n.e)<ref name="Historija Autarijata">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |
Oni koji su preživjeli invaziju na [[Antička Grčka|Grčku]], osnovali su 278. godine p.n.e navedenim područjima "državu" pod imenom Skordiska, i nastavili mirno živjeti u zajednici sa [[Iliri]]ma na tom prostoru. Podigli su svoja utvrđenja u [[Singidunum]]u i [[Taurunum]]u te tako osnovali današnji [[Beograd]].
|