Razlika između verzija stranice "Petar Franasović"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Zaštitio je stranicu "Petar Franasović" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 04:24, 14 august 2020 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 04:24, 14 august 2020 (UTC)))
m neutralnost
Red 11:
Od prijatelja iz Zadra dobija razne knjige za sebe i druge, na narodnom jeziku. Pisao je [[Ljudevit Gaj|Gajevim]] pravopisom (štokavsko-ikavskim govorom) pripovijetke, novele, povijesne članke i opise narodnih običaja, objavljujući ih u almanahu ''Dubrovnik'', u zadarskom časopisu ''Zviezda'', u ''Narodnom koledaru Matice dalmatinske'' i dubrovačkom ''Slovincu''. ''Slovinac'' je izlazio 6 godina, a gasi se i zbog smrti 6 pokretača i saradnika, u samo dvije godine (1882. i 1883.), od kojih je jedan bio i Petar Franasović. <ref>{{Cite book|last= Tolja|first= Nikola |authorlink= |coauthors= |title= Dubrovački Srbi katolici, istine i zablude |year=2011|url= |publisher=|page=264., 266|location= Dubrovnik}}</ref>
U ''Narodnom koledaru'' je 1864. godine pisao i o historiji svoje rodne Korčule, gdje navodi da su je naselili Srbi [[Neretvani]]. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Narodni koledar, Ulomak iz korčulanske povjestnice|year=1864|url=https://books.google.rs/books?id=08hfAAAAcAAJ&printsec=frontcover&hl=sr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false|publisher=Matica dalmatinska|pages=28.|location= Zadar|id=}}</ref>
Pripadao je krugu istaknutijih saradnika dubrovačkog ''Slovinca'' (1878–1884), objavljujući u njemu crtice iz korčulanske historije. U ''Slovincu'' objavljuje članak o potrebi postavljanja natpisa na kući [[Petar Kanavelović|Petra Kanavelovića]], zalažući se i za podizanje spomenika ovom korčulanskom pjesniku u rodnom gradu. Sahranjen je pored crkve u Trstenu, a na grobnoj ploči je [[epitaf]]: NEZABORAVLJIVOMU LJUBLJENOMU DUM PERU FRANASOVIĆU TRSTENSKOMU ŽUPNIKU VRLOMU KNJIŽEVNIKU VATRENOMU RODOLJUBU POČASNOMU KANONIKU KOJI PREMINU DNE 5. PROSINCA 1883. U 63. GODINI UCVILJENI PRIJATELJI RODBINA. Od brata sin, [[Dragutin Franasović]], je bio general srbijanske vojske i vojni ministar. Dr [[Nikola Tolja]], Hrvat iz Dubrovnika čija je tema doktorata bio književni list iz Dubrovnika [[Srđ (novine)|Srđ]] i koji je autor knjige [[Dubrovački Srbi katolici, istine i zablude (knjiga)|Dubrovački Srbi katolici, istine i zablude]] piše: ''...pozorno sam prelistao "Ostavštinu don Petra Franasovića", svećenika Srbokatolika..'', kao i ostalih Srba katolika i Tolja izvodi zaključak da se iz svega toga ne može izvoditi zaključak o vršenju uticaja velikosrpskenacionalističke propagande i ideologije na dubrovačke Srbe katolike putem korespodencije. <ref>{{Cite book|last= Tolja|first= Nikola |authorlink= |coauthors= |title= Dubrovački Srbi katolici, istine i zablude |year=2011|url= |publisher=|page=295.|location= Dubrovnik}}</ref>
 
== Pobornik narodnog jedinstva Srba i Hrvata ==