Razlika između verzija stranice "Miroslav Humski"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 6:
Knez Miroslav dobio je Hum na upravu od svoga brata, velikog župana Tihomira, i njime je vladao kao udeoni knez koji je na svojoj teritoriji ubirao prihode, imao svoju vlastelu i vojsku. Kada je Miroslavljev najmlađi brat Nemanja, oko 1168. godino zbacio s vlasti bratkoma Tihomira, nakon nekog vrijemena izmirio se sa ostalom braćom, i Hum je ostao i dalje u vlasti kneza Miroslava. Miroslav je preko svoje žene, rodbinski bio povezan i sa vladarom tadašnje banovine Bosne, [[Kulin Ban|banom Kulinom]] čiju je sestru oženio. Upravljao je i područjem [[Lim|Polimlja]]. Učestvovao je u Nemanjinim pohodima protiv [[Bizantija|Bizantije]] i širenju teritorija na njen račun u [[Velika Morava|Pomoravlju]] i [[Nišava|Ponišljavu]] između 1183. i 1190. godine. Sa Nemanjom je dva puta bezuspješno opsedao [[Dubrovnik]] 1184/85. Miroslav i Nemanja su 27. septembra 1186. godine sa Dubrovčanima sklopili mir. Malo docnije, ban Kulin izdao je povlasticu Dubrovčanima. Sklopljen mir bazirao je dalje odnose Srbije i Bosne sa Dubrovnikom kroz cijeli Srednji vijek
[[Datoteka:Potpisi Stefana i Miroslava.gif|mini|desno|200px|Potpisi velikog župana Nemanje i kneza Miroslava na ugovoru o miru sa Dubrovnikom (Državni arhiv u Dubrovniku)]]
Miroslav je prisustvovao sastanku njemačkog cara i predvodnika velike krstaške vojske [[Fridrik I, car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha I Barbarose]] sa velikim županom Stefanom Nemanjom u [[Niš]]u 1189. godine.<ref>[http://www.nisandbyzantium.org.rs/doc/zbornik/Pdf-I/gorgiev.pdf Neke implikacije susreta Fridriha I Barbarose i Stefana Nemanje od Branka Georgieva]</ref> Poslije sukoba sa Nemanjom 1190. godine napustio je Zahumlje koje je predato na upravu [[Rastko Nemanjić|Rastku Nemanjiću]], Nemanjinom najmlađem sinu. Knez Miroslav umro je 1198. ili 1199. godine. Miroslav je imao tri sina, Toljena, Andriju i Petra, koji su u 13. vijeku vladali Zahumljem sa titulom velikih kneževa. Toljenovi potomci u 14. i 15 vijeku su vladali [[Popovo Polje|Popovim Poljem]] u dubrovačkom zaleđu, sa titulama župana i kneževa. Oni su poznatiji pod imenom [[Nikolići (porodica)|Nikolići]] po Toljenovom unuku županu Nikoli. Bili su pod vrhovnom vlašću bosanskih kraljeva i hercegovačkih gospodara [[Kosače|Kosača]]. Historiju Nikolića može se pratiti sve do [[Pad Carigrada|Pada Carigrada]] 1453. godine.▼
Za razliku od braće, Nemanje i Stracimira, Miroslav nije bio prisutan na sastanku sa njemačkim carem i predvodnikom velike krstaške vojske [[Fridrik I, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrihom I Barbarosom]], koji je održan u [[Niš]]u 1189. godine.<ref>[http://www.nisandbyzantium.org.rs/doc/zbornik/Pdf-I/gorgiev.pdf Neke implikacije susreta Fridriha I Barbarose i Stefana Nemanje od Branka Georgieva]</ref>
Nemanja je dočekao Barbarosu u Nišu, gdje je organizovana svečanost. Ponudio mu je vazalni odnos i vojsku za borbu protiv Vizantije. Tom prilikom ugovoren je brak između Miroslavljevog sina Toljena i ćerke njemačkog markgrofa Berhtolda od Andeksa koji je igrao značajnu ulogu u pregovorima. Takođe je ugovoreno da Toljen nasledi oca pre svoje braće. Pregovori, međutim, nisu bili uspešni jer je glavni cilj Fridriha Barbarose ipak bio [[Jerusalim]]. Nemanja je 1190. godine Hum nakratko poverio na upravu svome najmlađem sinu [[Rastko Nemanjić|Rastku Nemanjiću]]. Miroslav je i dalje držao zemlju Lim. Rastko se ubrzo zamonašio te je Miroslav nastavio da vlada Humom sve do svoje smrti
▲
Iza kneza Miroslava ostali su brojni spomenici pismenosti među kojima se svakako ističu ktitorski natpisi na crkvi Sv. Petra na rijeci [[Lim (rijeka)|Lim]] i na crkvi Sv. Kozme i Damjana na rijeci [[Buna (rijeka)|Buni]].
| |||